Oznake betona

Primjer : C 30/37 ; XC4 ; XD2 ; XF1 ; XA1 ; S3 ; Cl 0,10 ; Dmax 16 C 30/37 – razred čvrstoće XC4 ; XD2 ; XF1 ; XA1 – razred izloženosti S3 – razred konzistencije Cl 0,10 – razred sadržaja klorida Dmax 16 – razred. . . R e a d . . .

Primjer : C 30/37 ; XC4 ; XD2 ; XF1 ; XA1 ; S3 ; Cl 0,10 ; Dmax 16 C 30/37 – razred čvrstoće XC4 ; XD2 ; XF1 ; XA1 – razred izloženosti S3 – razred konzistencije Cl 0,10 – razred sadržaja klorida Dmax 16 – razred. . . R e a d . . .

Čelici koji se upotrebljavaju u armiranobetonskim konstrukcijama razlikuju se po obliku, sastavu i načinu proizvodnje te mehaničkim i tehničkim svojstvima. Za armiranje betonskih konstrukcija rabe se čelici pod nazivom betonski čelik ili čelik za armiranje (uobičajeno je i samo armatura). Po pojavnom obliku čelik za armiranje oblika je žica (f. . . R e a d . . .

Prozori i vrata su otvori u zidovima koji se ostavljaju još za vrijeme zidanja. Iznad otvora moramo postaviti nadvoj. Zid ispod prozora nazivamo parapet a donji dio otvora vrata je prag. Pristupak služi za lakše ugrađivanje prozora ili vrata u debelom zidu. Vrata su pokretne pregrade koje međusobno povezuju. . . R e a d . . .

Vanjski zid mora biti nosiv, on mora preuzeti vlastito opterećenje i opterećenja drugih građevnih elemenata iznad sebe kao i horizontalne sile, te ih prenijeti na temelje i temeljno tlo. Nosivi vanjski zidovi moraju biti povezani u jedan statičko – konstruktivni sistem zajedno sa unutarnjim nosivim i nenosivim zidovima. Veća. . . R e a d . . .

U prošlosti su se drvena stubišta koristila kao glavna stubišta višekatnih zgrada. Danas zbog protupožarne zaštite takva drvena stubišta se ne koriste kao glavna već samo tamo gdje nema opasnosti od požara samo za jednu etažu. Drvena stubišta su obično unutrašnja stubišta u manjim zgradama. Osnovni elementi drvenih stubišta. . . R e a d . . .

Glavni projekat kuće, vikendice, zgrade, objekta je ključni dokument u procesu gradnje bilo kojeg stambenog ili stambeno-poslovnog objekta. Dok je idejni projekat samo početna skica i okvirna predstava, glavni projekat predstavlja detaljan plan koji razrađuje sve tehničke, građevinske i funkcionalne aspekte objekta. Ovaj projekat je temelj za početak gradnje i mora. . . R e a d . . .

Za pokrivanje krovova upotrebljavaju se savitljive, pravokutne ploče bitumenske šindre. Veličine su 100×34 cm sa tri uzdužna proreza do polovice ploče. Gornja polovica prevučena je bitumenskim ljepilom. Osnovu čine ploče iz staklenog voala natopljene obostrano bitumenom. Sa gornje strane posipaju se granuliranim kamenom škriljcem. Sa donje strane je posip. . . R e a d . . .

“A” SLOJ OPEKE SLOJ BETONA MINERALNA VUNA ŽBUKA RABITZ – ŽBUKA “B” FUGIRANA OPEKA ZIDANA OPEKA DAŠČANA OPLATA DAŠČANA OBLOGA KAMENA VUNA MINERALNA VUNA ZRAČNI SLOJ DRVENI ROŠTILJ ILI METALNI NOSAČI ŽBUKA GIPS-KARTONSKE PLOČE VIŠESLOJNI ZID OD BETONA BETON LAKI BETON MINERALNA VUNA ZRAČNI SLOJ TOPLINSKA IZOLACIJA – HERAKLIT. . . R e a d . . .

Nadzor nad gradilištem ključan je dio svakog građevinskog projekta, jer osigurava da se svi radovi obavljaju u skladu s planiranim projektom, važećim zakonima i tehničkim standardima. Bez adekvatnog nadzora, izgradnja može naići na brojne probleme koji mogu dovesti do kašnjenja, povećanja troškova, pa čak i ozbiljnih sigurnosnih rizika. U ovom. . . R e a d . . .

Iznad otvora prozora i vrata moraju se postaviti nadvoji koji preuzimaju opterećenja zidova i stropova iznad nadvoja. Razlikujemo nekoliko vrsta nadvoja : 1_MONOLITNI NADVOJI nadvoji od armiranog betona izvode se na licu mjesta, na gradilištu u oplatama. Oplata se sastoji od vertikalnih stranica i podnice, a postavljena je. . . R e a d . . .

Drvena krovišta izvode se sa slojem za prozračivanje, uzduž rogova, debljine 3 – 5 cm. Zrak ulazi u krovnu konstrukciju na otvorima uz strehu i struji prema sljemenu zahvaljujući razlici u tlakovima. Neposredno ispod sljemena potrebno je omogućiti izlaz zraka. Zračni sloj ljeti smanjuje prenos topline sa pokrova na. . . R e a d . . .

Drveni stropovi se sastoje od : drveni grednik – nosiva konstrukcija stropa stropna konstrukcija – konstrukcija plafona, podgled konstrukcija poda DRVENI GREDNICI Drveni grednici se mogu izvesti od: masivnih greda ( postavljaju se na razmaku 80 – 90 cm ) polugreda ( postavljaju se na razmaaku od 60. . . R e a d . . .

Čelična stubišta se izvode u prostorima gdje postoji zahtjev za velikom čvrstoćom stubišta, velikom trajnošću, malom opasnosti od oštećenja, što manje zauzimanja tlocrtne površine i što manje zasjenjivanja. Osnovni elementi stubišta : tetive su kosi nosioci na obje uzdužne strane stubišnog kraka. Izrađuju se od ploča čeličnog lima.. . . R e a d . . .

Vanjski zid ograđuje prostor i štiti ga od atmosferskih utjecaja. Može biti izveden kao : Neožbukani vanjski zid Ožbukani vanjski zid Ventilirani vanjski – nosivi zid sa zračnim slojem obložen fasadnom opekom, kamenim klesancima ili pločama, staklenim, keramičkim ili limenim pločama, sa ili bez toplinske izolacije Neventilirani vanjski zid. . . R e a d . . .

RAVNE AB PLOČE mogu se upotrebljavati za raspone do 4,5 m, a iznimno do 6 m. Ploče većih raspona bile bi teške i neekonomične, te se primjenjuju druge vrste armirano betonskih strropnih konstrukcija. Prema statičkoj funkciji, ravne ploče dijelimo na: Slobodno poduprta (oslonjena) ploča Prepuštena (konzolna) ploča Ploča sa. . . R e a d . . .

Prema obliku žlijebovi mogu biti polukružni i četvrtasti. Veličina žlijeba određuje se prema veličini krova tako da površini 1 m2 krovne plohe odgovara 1 cm2 presjeka žlijeba. Žlijeb je u nagibu 0,5 – 1%, a na jednu vertikalu zbog estetskih razloga dolazi 10 do 15 m dužine. Žlijebovi se. . . R e a d . . .

Krovni pokrov iz ravnih limenih ploča može se postaviti na svaki pa i najkompliciraniji oblik krova, na kupole i tornjeve. Limeni pokrovi su vrlo trajni, brzo i lako odvode kišnicu. Dobro provode toplinu pa se na površini lima sa donje strane uslijed razlike u temperaturi pojavljuje kondenzirana voda. Ona. . . R e a d . . .

U našim krajevima u upotrebi od najstarijih vremena. Unatoč novim vrstama zbog svojih osobina i danas je najčešća vrsta pokrova. Trajan je, malih troškova održavanja, otporan na vatru i mraz, Zbog poroznosti, glineni crijep „diše“ pa nema pojave rošenja s donje strane crijepa. Crijep je crvenkaste boje, a druge. . . R e a d . . .

Drvena dvovodna krovišta najviše se izrađuju kao rešetkasti nosači trokutnog i peterokutnog oblika. Sastavni dio rešetkastog nosača su donji i gornji pojas, te vertikalni štapovi ili vertikale i horizontalni štapovi ili horizontale. Vertikale i horizontale povezuju oba pojasa u čvorove. Donji pojas djeluje kao vezna greda, pa mu se. . . R e a d . . .

Dimnjaci su vertikalni kanali izgrađeni u zgradi ili izvan nje od nesagorivog materijala, služe za odvod plinova koji nastaju sagorijevanjem krutog, tekućeg ili plinovitog goriva u jednom ili više ložišta. Uzgon ( jačina i brzina propuha ) ovisi o korisnoj visini dimnjaka i veličini presjeka dimovodnog kanala. Korisna visina. . . R e a d . . .

Pokrov salonit pločama je bio čest način pokrivanja krovova u našim krajevima. Međutim danas se iz više razloga ne upotrebljava. U novoj proizvodnji azbest – cementne ploče su iz zdravstvenih razloga zamijenjene vlaknasto – cementnim. Ploče su vodonepropusne, dobre mehaničke čvrstoće, ne gore, ali se u zagađenoj (agresivnoj) atmosferi. . . R e a d . . .
Betonski crijep je noviji proizvod. Minimalni nagib krova ovisi o tipu. Crijep je težak pa je zbog toga dobar u vjetrovitim područjima. Mnogo slabije propušta paru od glinenog crijepa. Ima više oblika betonskog crijepa: biber, dvostruki biber i profilirani crijep pod nazivima alpski, kristal klasik, mediteran i antik. Svi. . . R e a d . . .
Kose krovove čine krovne konstrukcije, drvene ili masivne i krovni pokrov. Prazni prostor u krovu naziva se tavan,a potkrovlje je prostor opremljen za stanovanje. Oblik krovne konstrukcije i vrsta pokrova značajni su za izgled i konstrukciju cijele zgrade. Pokrov štiti zgradu od nepovoljnih utjecaja atmosferilija. Treba biti otporan i. . . R e a d . . .

Oblik krova ovisi o tlocrtnom obliku zgrade, na koliko se strana odvodi voda sa krova, kao i o nagibu krovnih površina. Nagib krovnih ploha ovisi o količini padavina i o materijalu kojim se pokriva krov. Vrste krovne građe : ROŽENICA ILI ROG ( 10/12; 10/14 ) na razmacima. . . R e a d . . .

Ravni krovovi su krovovi s vrlo malim nagibima ( 2 – 5 % ), izvode se preko masivne stropne konstrukcije. Odvođenje vode s ravnog krova možemo izvesti na dva načina: odvođenjem vode u žljebove izvan krovne površine na način kao kod kosih krovova odvođenje vode u slivnike koji se. . . R e a d . . .

1_MONOLITNA AB STUBIŠTA Za izradu monolitnog AB stubišta potrebno je napraviti oplatu i postaviti armaturu. Površina betona se samo poravnava jer se obloga izrađuje u završnim građevinskim radovima. Konstruktivnih sistema monolitnog stubišta ima nekoliko vrsta: ako se na rubovima podesta naprave podestne grede, one služe kao oslonci kose ploče. . . R e a d . . .

Ventilacijski kanali služe za pravilnu izmjenu zraka u prostorijama. Obavezno se ugrađuju u prostorijama gdije nema zračenja putem prozora. U osnovi razlikujemo dva načina ventiliranja: prirodno ( toplinski uzgon – samo za zgrade do 8 etaža ) prinudno (mehanički uzgon – obavezan za zgrade sa više od 8 etaža. . . R e a d . . .

Pod pregradnim stijenama podrazumijevaju se stijene koje nisu nosive ( nose same sebe i ne preuzimaju opterećenje nekih drugih konstruktivnih elemenata ), male su debljine i male mase. U odnosu na načim izvedbe dijelimo ih na : – zidane stijene – zidovi homogene ( monolitne ) stijene sastavljene stijene. . . R e a d . . .

Za svladavanje visinskih razlika izvode se kosi ili vertikalni konstruktivni elementi koje dijelimo u četiri glavne skupine: ravne kosine malih nagiba – rampe ( max nagib 150 ) stepenaste ili nazupčane kosine – stube i stubišta ljestvaste strme kosine – ljestvaste ili brodarske stube i ljestve uređaji za vertikalno. . . R e a d . . .

OPLATE su privremene konstrukcije od drveta, metala ili kombinacije ta dva materijala, u koje se ubacuje gotova betonska smjesa, kako bi zadržala željeni oblik nakon stvrdnjavanja. Kada beton postigne određenu čvrstoću, oplate se demontiraju. Svim oplatama zajednički su neki karakteristični elementi: oplatno platno je površina koja daje direktno. . . R e a d . . .

IDEJNI PROJEKAT (OBJEKATA, KUĆA , HALA, SKLADIŠTA, GARAŽA…ITD.) Za neke objekte nije obavezna izrada Idejnog Projekta, tj. može se preći odmah na izradu Glavnog Projekta. Idejnim projektom se definišu položaj i kapacitet objekta na utvrđenoj lokaciji, funkcionalnost sa stanovišta tehnoloških i drugih zahtjeva, prostorno oblikovanje, izbor konstrukcijske koncepcije. . . R e a d . . .

BIM tehnologija (eng. Building Information Modeling) je koncept koji se odnosi na 3D modeliranje građevinskih podataka. Model se sastoji od 3D elemenata objekta s unaprijed određenim parametrima. Drugim riječima, BIM tehnologija se odnosi na metodologiju koja se oslanja na inteligentan, podacima bogat model kao temelj za projektovanje, simulaciju i saradnju. . . R e a d . . .

je usluga kojoj dajemo poseban značaj. U saradnji sa vodećim kompanijama u regiji stekli smo značajno iskustvo na ovom polju, a kvalitetni planovi, povoljna cijena te unutrašnja kontrola kvalitete su nas doveli do značajnog broja uspješno realizovanih projekata. Prednosti outsourcing-a: Pomoću outsourcing-a smanjujete vaše nenaplativo / neproduktivno. . . R e a d . . .

Količine izvedenih radova za troškovnik izvedenih radova dokazuju se dokaznicom mjera odnosno Građevnom knjigom. Troškovnik izvedenih radova za naplatu nije moguće izraditi bez prethodno izrađene građevne knjige. Što je građevna knjiga? Izvođač je dužan voditi građevinsku knjigu za sve radove koje izvodi a želi naplatiti naručitelju, pa čak i. . . R e a d . . .

Na osnovu Vaših želja, koje mogu biti skice, osnove iz časopisa ili postojećih projekata, pravi se Projektni Zadatak, koji je osnova za dalji proces projektovanja. U njemu se definiše broj, namena, veličina, mogući raspored željenih prostorija, odnosno funkcije objekta, spratnost, kao i način i vrsta gradnje, željene materijale, kao i. . . R e a d . . .

Za neke objekte nije obavezna izrada Idejnog Projekta, tj. može se preći odmah na izradu Glavnog Projekta. Idejnim projektom se definišu položaj i kapacitet objekta na utvrđenoj lokaciji, funkcionalnost sa stanovišta tehnoloških i drugih zahtjeva, prostorno oblikovanje, izbor konstrukcijske koncepcije objekta i statička i dinamička provera glavnih elemenata konstrukcije, izbor. . . R e a d . . .

U GLAVNOM PROJEKTU se precizno definišu potrebne dimenzije i tačan položaj svih pojedinačnih konstruktivnih elemenata – zidova, stubova, greda, ploča, stepeništa, vrata, prozora, dimnjaka, armature… U ovom projektu se definiše način obrade i upotreba pojedinih upotrebljenih materijalia. Radi se i Glavni Projekat vodovoda i kanalizacije kao i Glavni Projekat. . . R e a d . . .
Izvođač je dužan da gradi u skladu sa odobrenjem za građenje i da radove izvodi prema Projektu za izvođenje ( Izvedbeni projekat) na osnovu kojeg je doneseno odobrenje za građenje, u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju, tehničkim mjerama i propisima, normativima i standardima koji važe za građenje odnosno. . . R e a d . . .
Urbanistička saglasnost je prvi korak u namjeri građenja i provjerava da je na traženom lokalitetu moguće građenje . Urbanistička saglasnost je upravni akt i može se donijeti samo ako je u skladu sa Planom prostornog uređenja i drugim uvjetima za određeno područje i u skladu sa odgovarajućim zakonima i propisima.. . . R e a d . . .
rekonstrukciju dogradnju nadziđivanje promjenu namjene građevine konzervaciju građevine Rekonstrukcija : Rekonstrukcija građevine podrazumijeva radove kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena i vanjski izgled građevine kao i kojima. . . R e a d . . .
URBANISTIČKA SAGLASNOST (LOKACIJSKA DOZVOLA) Urbanistička saglasnost (lokacijska dozvola) je upravni akt, izdaje se za svaki zahvat u prostoru a u skladu sa regulacionim planom. Način njenog izdavanja propisan je Zakonom o prostornom uređenju („Sl. novine Kantona Sarajevo“ br. 7/05) i Zakona o upravnom postupku („Sl. novine Federacije BiH“ br.. . . R e a d . . .
BANJALUKA, PRIJEDOR – Izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju RS stupile su na snagu početkom ove godine, kojim je svim bespravnim graditeljima ostavljen rok do 31. prosinca 2016. da u jedinici lokalne uprave podnesu zahtjev za legalizaciju objekta i to obave po simboličnim cijenama. Potvrdila je to. . . R e a d . . .

Prva “kuća budućnosti” u BiH, koja svojom vrhunskom toplotnom izolacijom i korištenjem energije iz obnovljivih izvora znatno smanjuje potrošnju energije, sagrađena je na Kovačima. Pasivna kuća, smještena u jednoj od tradicionalnih starogradskih mahala, služit će kao ogledni primjer svima koji budu htjeli pogledati kako izgleda, te se eventualno odlučiti za. . . R e a d . . .

Gradnja kuće za svakog je pojedinca velik izazov, ali i velika investicija. Prije samog početka gradnje kuće treba odlučiti o puno stvari: koliko velika će biti kuća, koliko i kakvih će imati prostorija, od kakvih će materijala biti izgrađena, kakvi će biti prozori, kakav krov, kakvo grijanje, hlađenje, izolacija i. . . R e a d . . .

Pasivne kuće se grade u Europi od 1990.godine. Prvi objekt je sagrađen u Darmstadtu, u Njemačkoj 1990/91. god. Uslijedili su objekti u Austriji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, skandinavskim zemljama, a zatim i u SAD-u i Aziji. Do 2005. god. realizirano je više od 6,000 pasivnih kuća diljem Europe i svijeta.. . . R e a d . . .

Proces adaptacije prema pasivnom standardu u gradnji sličan je postupku planiranja izgradnje novog pasivnog objekta. To znači da na građevini koja je objekt adaptacije treba „pojačati“ toplinsku izolaciju, učinkovito eliminirati toplinske mostove i vlagu, stolariju zamijeniti prvoklasnim vratima i troslojnim staklima, te ugraditi strojarske i elektro sustave koji će učinkovito. . . R e a d . . .

Projektiranje i gradnja prema pasivnom standardu su testirani i optimizirani procesi koji su se dokazali na mnogobrojnim izgrađenim objektima… Orijentacija građevine, termoizolacija, vanjska stolarija, energetski izračuni, proračun ventilacijskog sustava, određivanje optimalnog sustava grijanja i hlađenja, izračun i specifikacija strojarskih i elektro sustava, kako će se grijati topla potrošna voda…. . . R e a d . . .

EKONOMIJA I UŠTEDE – Mudri će investitor u zamjenu za samo 10 do 20 posto veće ulaganje u izgradnju dobiti stambeni, poslovni, proizvodni ili javni objekt koji će tijekom narednih desetljeća štedjeti i do 90 posto energije za grijanje, hlađenje, kućanske aparate… Mudro osmišljenom arhitekturom, visokim standardima građenja, naprednim strojarskim. . . R e a d . . .

Naziv „Pasivna kuća“ došao je iz činjenice da se u takvim objektima glavnina toplinske energije dobiva na pasivan način bez sagorijevanja fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen) čime se radikalno smanjuju troškovi grijanja i izuzetno pozitivno utječe na zaštitu okoliša i općenito održivi razvoj. Konkretno, smanjuje se potrošnja fosilnih goriva, smanjuje. . . R e a d . . .
U svrhu uštede energije potrebno je kod gradnje novih građevina povećati toplinsku zaštitu. Standardno izolirane kuće troše nešto ispod 100 kWh/m² što je znatno više od niskoenergetskih kuća koje troše 40 kWh/m² i pasivnih kuća koje troše 15 kWh/m². Zbog nedovoljne toplinske izolacije dolazi do većih toplinskih gubitaka zimi, pregrijavanja. . . R e a d . . .