Čelici koji se upotrebljavaju u armiranobetonskim konstrukcijama razlikuju se po obliku, sastavu i načinu proizvodnje te mehaničkim i tehničkim svojstvima. Za armiranje betonskih konstrukcija rabe se čelici pod nazivom betonski čelik ili čelik za armiranje (uobičajeno je i samo armatura).
Po pojavnom obliku čelik za armiranje oblika je žica (f ≤ 12 mm), šipki (f > 12 mm), zavarenih mreža i zavarenih rešetki (slika 4.21). Šipke koje su promjera f > 12 mm u pravilu se isporučuju u ravnom stanju u obliku svežnjeva, obično duljine prikladne za transport u iznosu 12 – 16 m. Tanji profili šipki mogu se isporučivati u obliku petlje pri čemu su u tom obliku šipke duljine 36 – 42 m. Žice koje su promjera f ≤ 12 mm u pravilu se isporučuju u namotima (kolutovima) duljine žica u iznosu 36 – 42 m. Prije uporabe žice je potrebno izravnati, obično se izravnavaju strojno kao što je prikazano na slici 4.22.-a. Zavarene se mreže izrađuju od hladno vučenih žica na način da se žice prvo strojno izravnaju i postave u dvije paralelne i međusobno okomite ravnine te spoje elektrootpornim zavarivanjem (slika 4.22.-b). Na sličan se način izrađuju i čelične rešetke za armiranje.
Prvo je svojstvo šipki i žica njihova veličina. Kako je njihov presjek redovito okrugao, obilježje je veličine nazivni promjer šipke (npr. f6, f8, ... f32) po kojem se proračunava nazivna ploština, neto linearna masa šipke i druge vrijednosti koje se odnose na razna svojstva. Nazivni promjeri i ploštine poprečnih presjeka dani su u tablici 4.12.
Prema značajkama površine šipke i žice dijele se na glatke, rebraste (profilirane) i orebrene (nazubljene). Rebraste i orebrene površine rade se radi bolje prionjivosti s betonom. Prema važećoj normi glatke i orebrene žice rabe se samo za izradu zavarenih rešetki, dok se za sve ostale svrhe upotrebljava isključivo rebrasta armatura. Također, normom je određen izgled rebara za pojedini razred rebraste armature što je prikazano na slici 4.23., a bitan je i za raspoznavanje kvalitete ugrađene armature.
U prošlosti su se upotrebljavale razne vrste šipki za armiranje betonskih konstrukcija. Prikaz izgleda najčešće korištenih šipki armature, koje se mogu susresti u rekonstrukcijama postojećih građevina, prikazan je na slici 4.24.
Kao što je već rečeno, armaturne mreže dobivaju se elektrootpornim zavarivanjem žica postavljenih jedne na druge u međusobno okomitom položaju. Najčeće dimenzije armaturnih mreža koje se danas proizvode jesu 2,15/5,00 m i 2,15/6,00 m. Dimenzije su uglavnom uvjetovane transportom (širina mreže < manja od širine kamiona – 2,50 m) i ugradnjom (težina mora biti takva da je mogu ručno prenositi). Mreže istih žica i istih razmaka u dvama okomitim smjerovima nazivaju se Q – mreže (od njem. Quadrat – kvadrat). Mreže većih žica i manjeg razmaka u pravcu dulje dimenzije i manjih žica u poprečnom (okomitom) smjeru nazivaju se R – mreže (od njem. Rechteck – pravokutnik). Q – mreže postavljaju se u ploče (i zidove) koje nose, u dva okomita smjera, dok se R – mreže postavljaju u ploče (i zidove) koje nose u jednom smjeru tako da se u smjeru nošenja postavljaju šipke većeg promjera. Izgled Q i R mreža prikazan je na slici 4.25. U pravilu, u nazivu mreže osim tipa stoji broj koji označava ploštinu čeličnih šipki u nosivom smjeru iskazanu u mm2 na 1m širine mreže. Tako npr. oznaka Q-335 znači da mreža ima šipke promjera i razmaka da je ploština na 1m širine mreže jednaka As = 335 mm2/m = 3,35 cm2/m. Uobičajene vrste Q i R mreža koje se rabe u praksi prikazane su u tablicama 4.13. i 4.14.
