Čelici koji se upotrebljavaju u armiranobetonskim konstrukcijama razlikuju se po obliku, sastavu i načinu proizvodnje te mehaničkim i tehničkim svojstvima. Za armiranje betonskih konstrukcija rabe se čelici pod nazivom betonski čelik ili čelik za armiranje (uobičajeno je i samo armatura). Po pojavnom obliku čelik za armiranje oblika je žica (f. . . R e a d . . .
Prozori i vrata su otvori u zidovima koji se ostavljaju još za vrijeme zidanja. Iznad otvora moramo postaviti nadvoj. Zid ispod prozora nazivamo parapet a donji dio otvora vrata je prag. Pristupak služi za lakše ugrađivanje prozora ili vrata u debelom zidu. Vrata su pokretne pregrade koje međusobno povezuju. . . R e a d . . .
Vanjski zid mora biti nosiv, on mora preuzeti vlastito opterećenje i opterećenja drugih građevnih elemenata iznad sebe kao i horizontalne sile, te ih prenijeti na temelje i temeljno tlo. Nosivi vanjski zidovi moraju biti povezani u jedan statičko – konstruktivni sistem zajedno sa unutarnjim nosivim i nenosivim zidovima. Veća. . . R e a d . . .
Na osnovu člana 61. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine Federacije BiH”, broj 39/03) i člana 8. stav 4. Zakona o prostornom uređenju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 52/02),Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite i. . . R e a d . . .
Nosive stijene od zidanih elemenata (zidovi) znatno su osjetljivije na preuzimanje vertikalnih i horizontalnih opterećenja od monolitnih zidova. Stabilitet zidanih zidova postiže se: – izvedbom zidova ukrute izvedbom armirano betonskih serklaža krutim stropnim (međukatnim) konstrukcijama HORIZONTALNI SERKLAŽI su armirano betonske monolitne konstrukcije koje poput prstena povezuju sve konstruktivne. . . R e a d . . .
U prošlosti su se drvena stubišta koristila kao glavna stubišta višekatnih zgrada. Danas zbog protupožarne zaštite takva drvena stubišta se ne koriste kao glavna već samo tamo gdje nema opasnosti od požara samo za jednu etažu. Drvena stubišta su obično unutrašnja stubišta u manjim zgradama. Osnovni elementi drvenih stubišta. . . R e a d . . .
Glavni projekat kuće, vikendice, zgrade, objekta je ključni dokument u procesu gradnje bilo kojeg stambenog ili stambeno-poslovnog objekta. Dok je idejni projekat samo početna skica i okvirna predstava, glavni projekat predstavlja detaljan plan koji razrađuje sve tehničke, građevinske i funkcionalne aspekte objekta. Ovaj projekat je temelj za početak gradnje i mora. . . R e a d . . .
Jedna od prvih aktivnosti na terenu na kojem će se izgraditi objekt, a koje se vrše prije formiranja gradilišta je ispitivanje tla. Dvije su nam vrste podataka važne za temeljno tlo: mehaničke karakteristike tla i uslojenost (dubina pojave slojeva i podzemne vode) geostatičke analize iz kojih doznajemo podatke o. . . R e a d . . .
Beton je smjesa agregata, veziva i vode. Vezivo je cement a agregat često različit ( mineralni i organski ) U odnosu na gustoću beton dijelimo na slijedeće grupe : teški betoni ( gustoće 3 000 – 5 000 kg / m3 ) normalni betoni ( gustoće 2 200. . . R e a d . . .
Temeljenje je faza koja tehnološki slijedi nakon pripremnih i zemljanih radova. TEMELJI su najniži konstruktivni dio zgrade u neposrednom kontaktu sa tlom, a preuzimaju cjelokupno opterećenje zgrade i prenose ga na temeljno tlo. Temelji se dimenzioniraju prema dopuštenoj nosivosti temeljnog tla (u smislu kontaktne površine). Podatke potrebne za temeljenje(nosivost. . . R e a d . . .
Za pokrivanje krovova upotrebljavaju se savitljive, pravokutne ploče bitumenske šindre. Veličine su 100×34 cm sa tri uzdužna proreza do polovice ploče. Gornja polovica prevučena je bitumenskim ljepilom. Osnovu čine ploče iz staklenog voala natopljene obostrano bitumenom. Sa gornje strane posipaju se granuliranim kamenom škriljcem. Sa donje strane je posip. . . R e a d . . .
Konstruktivni sustavi su načini raspoređivanja konstruktivnih elemenata kojima se postiže preuzimanje i prijenos opterećenja te stabilitet . U odnosu na način prijenosa opterećenja razlikujemo slijedeće konstruktivne sisteme: 1, sistem punih nosivih stijena (sistem stijena preuzima opterećenje stropnih konstrukcija i pokretnog tereta te cjelokupno opterećenje prenosi putem temeljnih traka. . . R e a d . . .
“A” SLOJ OPEKE SLOJ BETONA MINERALNA VUNA ŽBUKA RABITZ – ŽBUKA “B” FUGIRANA OPEKA ZIDANA OPEKA DAŠČANA OPLATA DAŠČANA OBLOGA KAMENA VUNA MINERALNA VUNA ZRAČNI SLOJ DRVENI ROŠTILJ ILI METALNI NOSAČI ŽBUKA GIPS-KARTONSKE PLOČE VIŠESLOJNI ZID OD BETONA BETON LAKI BETON MINERALNA VUNA ZRAČNI SLOJ TOPLINSKA IZOLACIJA – HERAKLIT. . . R e a d . . .
Na osnovu člana 81. stava 6. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/06, 72/07 i 32/08), federalni ministar prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O GEOTEHNIČKIM ISTRAŽIVANJIMA I ISPITIVANJIMA TE ORGANIZACIJI I SADRŽAJU MISIJA GEOTEHNIČKOG INŽINJERSTVA ( “ Službene novine. . . R e a d . . .
Nadzor nad gradilištem ključan je dio svakog građevinskog projekta, jer osigurava da se svi radovi obavljaju u skladu s planiranim projektom, važećim zakonima i tehničkim standardima. Bez adekvatnog nadzora, izgradnja može naići na brojne probleme koji mogu dovesti do kašnjenja, povećanja troškova, pa čak i ozbiljnih sigurnosnih rizika. U ovom. . . R e a d . . .
Zgrade su glavni i najbrojniji objekti visokogradnje zato tu vrstu građevinske tehnike često nazivamo i zgradarstvo, ali ima i takvih objekata koji to nisu npr. spomenici, tribine, tornjevi i obični objekti kojima prostorije nisu bitne karakteristike kao što su to u zgradama. Takvi se objekti razlikuju od zgrada uglavnom. . . R e a d . . .
Iznad otvora prozora i vrata moraju se postaviti nadvoji koji preuzimaju opterećenja zidova i stropova iznad nadvoja. Razlikujemo nekoliko vrsta nadvoja : 1_MONOLITNI NADVOJI nadvoji od armiranog betona izvode se na licu mjesta, na gradilištu u oplatama. Oplata se sastoji od vertikalnih stranica i podnice, a postavljena je. . . R e a d . . .
Drvena krovišta izvode se sa slojem za prozračivanje, uzduž rogova, debljine 3 – 5 cm. Zrak ulazi u krovnu konstrukciju na otvorima uz strehu i struji prema sljemenu zahvaljujući razlici u tlakovima. Neposredno ispod sljemena potrebno je omogućiti izlaz zraka. Zračni sloj ljeti smanjuje prenos topline sa pokrova na. . . R e a d . . .
Drveni stropovi se sastoje od : drveni grednik – nosiva konstrukcija stropa stropna konstrukcija – konstrukcija plafona, podgled konstrukcija poda DRVENI GREDNICI Drveni grednici se mogu izvesti od: masivnih greda ( postavljaju se na razmaku 80 – 90 cm ) polugreda ( postavljaju se na razmaaku od 60. . . R e a d . . .
Čelična stubišta se izvode u prostorima gdje postoji zahtjev za velikom čvrstoćom stubišta, velikom trajnošću, malom opasnosti od oštećenja, što manje zauzimanja tlocrtne površine i što manje zasjenjivanja. Osnovni elementi stubišta : tetive su kosi nosioci na obje uzdužne strane stubišnog kraka. Izrađuju se od ploča čeličnog lima.. . . R e a d . . .
Službene novine Federacije BiH, br. 25a/22, 42/22, 93/22 i 33/24 Na osnovu člana 81. stav (2) Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10, 85/21 i 92/21), na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Vlada. . . R e a d . . .
Vanjski zid ograđuje prostor i štiti ga od atmosferskih utjecaja. Može biti izveden kao : Neožbukani vanjski zid Ožbukani vanjski zid Ventilirani vanjski – nosivi zid sa zračnim slojem obložen fasadnom opekom, kamenim klesancima ili pločama, staklenim, keramičkim ili limenim pločama, sa ili bez toplinske izolacije Neventilirani vanjski zid. . . R e a d . . .
RAVNE AB PLOČE mogu se upotrebljavati za raspone do 4,5 m, a iznimno do 6 m. Ploče većih raspona bile bi teške i neekonomične, te se primjenjuju druge vrste armirano betonskih strropnih konstrukcija. Prema statičkoj funkciji, ravne ploče dijelimo na: Slobodno poduprta (oslonjena) ploča Prepuštena (konzolna) ploča Ploča sa. . . R e a d . . .
Prema obliku žlijebovi mogu biti polukružni i četvrtasti. Veličina žlijeba određuje se prema veličini krova tako da površini 1 m2 krovne plohe odgovara 1 cm2 presjeka žlijeba. Žlijeb je u nagibu 0,5 – 1%, a na jednu vertikalu zbog estetskih razloga dolazi 10 do 15 m dužine. Žlijebovi se. . . R e a d . . .
Na temelju člana 76. stava 2. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) – u daljem tekstu: Zakon), federalni ministar prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE „ Službene novine Federacije. . . R e a d . . .
Zidovi (stijene) su vertikalni elementi zgrade koji potpuno ili djelomično ograđuju ili pregrađuju prostor. U odnosu na preuzimanje opterećenja zidove dijelimo na : nosive : – konstruktivne (preuzimaju vertikalna opterećenja) – vezne ili ukručujuće (preuzimaju kosa i horizontalna opterećenja) nenosive: pregrađuju ili zatvaraju prostor (preuzimaju samo opterećenje vlastite. . . R e a d . . .
Krovni pokrov iz ravnih limenih ploča može se postaviti na svaki pa i najkompliciraniji oblik krova, na kupole i tornjeve. Limeni pokrovi su vrlo trajni, brzo i lako odvode kišnicu. Dobro provode toplinu pa se na površini lima sa donje strane uslijed razlike u temperaturi pojavljuje kondenzirana voda. Ona. . . R e a d . . .
U našim krajevima u upotrebi od najstarijih vremena. Unatoč novim vrstama zbog svojih osobina i danas je najčešća vrsta pokrova. Trajan je, malih troškova održavanja, otporan na vatru i mraz, Zbog poroznosti, glineni crijep „diše“ pa nema pojave rošenja s donje strane crijepa. Crijep je crvenkaste boje, a druge. . . R e a d . . .
Zemljište ili tlo vlaži oborinska ili podzemna voda bilo direktno ili uslijed visokog vodostaja pod- zemne vode Ili indirektno upijanjem i širenjem uslijed kapilariteta. Temelji su najizloženiji vlazi pa se izvode od materijala kojem vlaga ne šteti. Stoga se te- melji, osim u iznimnim slučajevima, uopće ne zaštićuju od. . . R e a d . . .
Drvena dvovodna krovišta najviše se izrađuju kao rešetkasti nosači trokutnog i peterokutnog oblika. Sastavni dio rešetkastog nosača su donji i gornji pojas, te vertikalni štapovi ili vertikale i horizontalni štapovi ili horizontale. Vertikale i horizontale povezuju oba pojasa u čvorove. Donji pojas djeluje kao vezna greda, pa mu se. . . R e a d . . .
Dimnjaci su vertikalni kanali izgrađeni u zgradi ili izvan nje od nesagorivog materijala, služe za odvod plinova koji nastaju sagorijevanjem krutog, tekućeg ili plinovitog goriva u jednom ili više ložišta. Uzgon ( jačina i brzina propuha ) ovisi o korisnoj visini dimnjaka i veličini presjeka dimovodnog kanala. Korisna visina. . . R e a d . . .
Pokrov salonit pločama je bio čest način pokrivanja krovova u našim krajevima. Međutim danas se iz više razloga ne upotrebljava. U novoj proizvodnji azbest – cementne ploče su iz zdravstvenih razloga zamijenjene vlaknasto – cementnim. Ploče su vodonepropusne, dobre mehaničke čvrstoće, ne gore, ali se u zagađenoj (agresivnoj) atmosferi. . . R e a d . . .
Betonski crijep je noviji proizvod. Minimalni nagib krova ovisi o tipu. Crijep je težak pa je zbog toga dobar u vjetrovitim područjima. Mnogo slabije propušta paru od glinenog crijepa. Ima više oblika betonskog crijepa: biber, dvostruki biber i profilirani crijep pod nazivima alpski, kristal klasik, mediteran i antik. Svi. . . R e a d . . .
Kose krovove čine krovne konstrukcije, drvene ili masivne i krovni pokrov. Prazni prostor u krovu naziva se tavan,a potkrovlje je prostor opremljen za stanovanje. Oblik krovne konstrukcije i vrsta pokrova značajni su za izgled i konstrukciju cijele zgrade. Pokrov štiti zgradu od nepovoljnih utjecaja atmosferilija. Treba biti otporan i. . . R e a d . . .
Konstruktivni sistemi preuzimaju vertikalna opterećenja (nepokretna i pokretna) i horizontalna (udarci i vjetar) i prenose ih na temeljne konstrukcije. Uslijed ovih opterećenja dolazi do deformacija građevinskih elemenata. Ako su ove deformacije veće od dopuštenih, može doći do gubljenja ravnoteže (prevrtanja), loma i savijanja. Zbog toga je potrebno konstruktivne elemente. . . R e a d . . .
Ime (ime jednog roditelja) Prezime _____________________________________________________ Naziv pravnog subjekta_______________________________________________________________ Adresa stanovanja/sjedište ____________________________________________________________ Broj telefona, FAX-a, mobilnog telefona, e-mail adresa _____________________________________ Adresa za dostavu pošte _________________________________________________________________ OPĆINA _________________ Služba za _______ Predmet: Zahtjev za tehnički pregled objekta i izdavanje odobrenja za upotrebu Obraćavam Vam se sa zahtjevom u skladu. . . R e a d . . .
Mogu se izvesti kao jednostruki i mogu biti nosivi ili nenosivi. Ukoliko je zid nosiv njegova minimalna debljina mora iznositi 25 cm ili 20 cm zazid od blok opeke . Ovi zidovi su najčešće obostrano ožbukani, sa vanjske strane vanjskih zidova vodozaštitnom žbukom. Zbog toplinsko izolacijskih svojstava opeke, nivo. . . R e a d . . .
Oblik krova ovisi o tlocrtnom obliku zgrade, na koliko se strana odvodi voda sa krova, kao i o nagibu krovnih površina. Nagib krovnih ploha ovisi o količini padavina i o materijalu kojim se pokriva krov. Vrste krovne građe : ROŽENICA ILI ROG ( 10/12; 10/14 ) na razmacima. . . R e a d . . .
Ravni krovovi su krovovi s vrlo malim nagibima ( 2 – 5 % ), izvode se preko masivne stropne konstrukcije. Odvođenje vode s ravnog krova možemo izvesti na dva načina: odvođenjem vode u žljebove izvan krovne površine na način kao kod kosih krovova odvođenje vode u slivnike koji se. . . R e a d . . .
1_MONOLITNA AB STUBIŠTA Za izradu monolitnog AB stubišta potrebno je napraviti oplatu i postaviti armaturu. Površina betona se samo poravnava jer se obloga izrađuje u završnim građevinskim radovima. Konstruktivnih sistema monolitnog stubišta ima nekoliko vrsta: ako se na rubovima podesta naprave podestne grede, one služe kao oslonci kose ploče. . . R e a d . . .
Ventilacijski kanali služe za pravilnu izmjenu zraka u prostorijama. Obavezno se ugrađuju u prostorijama gdije nema zračenja putem prozora. U osnovi razlikujemo dva načina ventiliranja: prirodno ( toplinski uzgon – samo za zgrade do 8 etaža ) prinudno (mehanički uzgon – obavezan za zgrade sa više od 8 etaža. . . R e a d . . .
Pod pregradnim stijenama podrazumijevaju se stijene koje nisu nosive ( nose same sebe i ne preuzimaju opterećenje nekih drugih konstruktivnih elemenata ), male su debljine i male mase. U odnosu na načim izvedbe dijelimo ih na : – zidane stijene – zidovi homogene ( monolitne ) stijene sastavljene stijene. . . R e a d . . .
Na osnovu člana 25. stav 1. alineja 2. i člana 32. stav 1. alineje 2, 3, 4 i 5. Zakona o građevinskim proizvodima (»Službene novine Federacije BiH«, broj 78/09), Federalno ministarstvo prostornog uređenja d o n o s i PRAVILNIK O OCJENJIVANJU USKLAĐENOSTI GRAĐEVINSKIH PROIZVODA (“Službene novine. . . R e a d . . .
Za svladavanje visinskih razlika izvode se kosi ili vertikalni konstruktivni elementi koje dijelimo u četiri glavne skupine: ravne kosine malih nagiba – rampe ( max nagib 150 ) stepenaste ili nazupčane kosine – stube i stubišta ljestvaste strme kosine – ljestvaste ili brodarske stube i ljestve uređaji za vertikalno. . . R e a d . . .
OPLATE su privremene konstrukcije od drveta, metala ili kombinacije ta dva materijala, u koje se ubacuje gotova betonska smjesa, kako bi zadržala željeni oblik nakon stvrdnjavanja. Kada beton postigne određenu čvrstoću, oplate se demontiraju. Svim oplatama zajednički su neki karakteristični elementi: oplatno platno je površina koja daje direktno. . . R e a d . . .
GRADITELJSTVO je u najširem smislu umijeće građenja radi stvaranja organiziranih prostora za ljudsko obitavanje ili za različite druge svrhe i potrebe. GRAĐEVINARSTVO je privredna grana koja se bavi projektiranjem i izvođenjem građevinskih objekata te ispitivanjem zemljišta i i materijala u građevinske svrhe; u širem smislu obuhvaća još i. . . R e a d . . .
Na osnovu člana 81. stava 4. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi UREDBU O TEHNIČKIM SVOJSTVIMA KOJE GRAĐEVINE MORAJU ZADOVOLJAVATI U POGLEDU SIGURNOSTI TE NAČINU KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA GRAĐEVINA “. . . R e a d . . .
OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) (1)Ovim Pravilnikom propisuju se: a) tehnički zahtjevi u pogledu ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrade uključujući građevinske dijelove zgrade koji čine dio omotača zgrade, tehničke sisteme grijanja, hlađenja ventilacije, klimatizacije, pripreme potrošne tople vode i rasvjete, koje treba ispuniti prilikom projektovanja i građenja. . . R e a d . . .
U redovnim postupcima izdavanja urbanističke saglasnosti provode se određene radnje kao što su uviđaj na terenu, izrada elaborata o geomehaničkim i geološkim ispitivanjima te utvrđivanje urbanističko-tehničkih uslova za sve buduće graditeljske zahvate. Bez takve dokumentacije uopšte nije preporučljivo graditi objekat. Međutim, ukoliko se gradnji već pristupilo, onda je potrebno. . . R e a d . . .
16 Kvalitet betona određuje se projektom konstrukcije, na osnovu tehničkih uslova za izvođenje betonskih radova, kao i uslova za tu konstrukciju i elemente u toku eksploatacije. Projektom konstrukcije od armiranog i nearmiranog betona, zavisno od statičkih, eksploatacionih, tehnoloških i drugih uslova, određuju se potrebna marka betona (MB) i druga svojstva. . . R e a d . . .
