RAVNE AB PLOČE mogu se upotrebljavati za raspone do 4,5 m, a iznimno do 6 m. Ploče većih raspona bile bi teške i neekonomične, te se primjenjuju druge vrste armirano betonskih strropnih konstrukcija.
Prema statičkoj funkciji, ravne ploče dijelimo na:
- Slobodno poduprta (oslonjena) ploča
- Prepuštena (konzolna) ploča
- Ploča sa prepustom
- Obostrano upeta ploča
- Kontinuirana (na više ležajeva) ploča
Od načina oslanjanja ploča ovisi i način armiranja. U pločama se postavljaju dvije vrste armature
- glavna armatura koja prenosi opterećenje na nosive zidove i
- razdjelna armatura koja povezuje šipke glavne armature. Ploče se armiraju mrežastom armaturom koja ima u jednom smjeru deblju armaturu.
Debljina ploče ovisi o opterećenju, rasponu, marki betona, dobiva se proračunom, a kreće se od 8 – 20 cm. Kod stambenih zgrada preporuča se debljina od 12- 20 cm zbog zvučne izolacije.
Ležajevi na zidu trebaju biti jednaki debljini ploče, ali ne manji od 8 cm. Na zidovima se ploča povezuje sa horizontalnim serklažem. Približna debljina ploče je 1/35 raspona. Glavna armatura je u smjeru kraćeg raspona u vlačnoj zoni.
Kod izrade monolitnih stropova potrebno je najprije izraditi oplatu i skelu . Oplata za ploče može biti još od ukočenih ploča ili metalnih tabli.
Kod gradnje višestambenih zgrada upotrebljavamo montažnu velikoplošnu oplatu stropova, najčešće u obliku oplatnih stolova. Osnovni element oplate je ukočena drvena ploča i metalna konstrukcija na kotačima pa se jednostavno premješta u horizontalnom smjeru i podiže dizalicom na više katove. Oplatni stolovi mogu biti fiksnih ili podesivih dimenzija i sklopivi
Prostorna ili tunelska oplata u obliku poluškoljke omogućuje istovremeno betoniranje zidova i stropova. Sastoji se od vertikalnog dijela visine prostorije i horizontalnog dijela širine pola raspona. Dvije poluškoljke se slože u tunel koji omogućuje postavljanje armature i betoniranje stropne ploče.
PLOČE OJAČANE REBRIMA ILI GREDAMA
Kod većih raspona ili većih opterćenja postaju AB ploče debele i teške. Kako kod dimenzioniranja presjeka armatura preuzima napone vlaka, a beton napone tlaka ili pritiska, to u ploči beton ispod neutralne osi nema statičke vrijednosti i on može otpasti, a armaturu treba skupiti na pojedinim mjestima u rebrima. Tako nastaju ploče sa rebrima ili gredama. Greda se u statičkom smislu računa kao T nosač sastavljen od ploče i rebara ili greda.
Debljina ploče iznosi 8 – 12 cm, a visina rebra oko 30 -60 cm. Razmak rebara je 100 – 250 cm. Širina rebra je obično 1/2 do 1/3 visine rebra. Ako je razmak između njih veći veće su dimenzije grede.
Ploče sa gredama su jedna od prvih vrsta AB stropova i nazivaju se još HENEBIQUE STROPOVI ( Henebik ) po njegovom pronalazaču.