Drvena krovišta izvode se sa slojem za prozračivanje, uzduž rogova, debljine 3 – 5 cm. Zrak ulazi u krovnu konstrukciju na otvorima uz strehu i struji prema sljemenu zahvaljujući razlici u tlakovima. Neposredno ispod sljemena potrebno je omogućiti izlaz zraka.
Zračni sloj ljeti smanjuje prenos topline sa pokrova na ostalu krovnu konstrukciju. Zimi usporava prolaz hladnog zraka u zgradu, odnosno gubitak topline iz zgrade prema van. Ulaz zraka treba rasporediti da se provjetravanje odvija kontinuirano bez zadržavanja u uglovima. Poželjno je omogućiti i poprečno strujanje zraka. Presjek otvora za ulaz zraka uz strehu treba biti 20/00, a otvora za izlaz 0,50/00 horizontalne projekcije krova. Za veće širine krovišta potrebno je povećati nagib krova od minimalno predviđenog za tu vrstu pokrova.
Provjetravanjem drvenih krovišta čuva se i krovni pokrivač od kondenziranja vodene pare što se stvara sa donje strane pokrova. Na krovovima zgrada gdje nije predviđena poprečna ventilacija, kao i krovova sa blažim nagibom, veće količine toplog zraka iz najviše stambene etaže zagrijavaju daske ispod pokrova i sam pokrov. Snijeg se otapa po cijeloj krovnoj površini. Što je krovni pokrivač glađi, snijeg lakše klizi, i ako nema snjegobrana nagomilava se u olucima. Postepeno se hladi, smrzava i to prvo sa vanjske hladne strane. Tako nastaje veća količina snijega koja ne odlazi u zaleđeni oluk već se topi, prelijeva ka zgradi, moči vanjski zid i njegovu toplinsku izolaciju koja gubi termoizolacijska svojstva.
Oštećenja na zgradama iz navedenih razloga možemo spriječiti izradom hladnih provjetravanih krovova iznad tavana ili toplih provjetravanih krovova iznad stambenih potkrovlja.
NAGIBI KROVNIH PLOHA I VRSTA POKROVA
Min nagib krova u o %
Jednostruki biber crijep 450 100%
Dvostruki biber crijep 220 45%
Krunski pokrov 220 45%
Kupa kanalica 180 33%
Vlaknasto-cementne ploče 120 21%
Bitumenska šindra 100 17,6%
Limene ploče 60 10%