Temeljenje je faza koja tehnološki slijedi nakon pripremnih i zemljanih radova.
TEMELJI su najniži konstruktivni dio zgrade u neposrednom kontaktu sa tlom, a preuzimaju cjelokupno opterećenje zgrade i prenose ga na temeljno tlo.
Temelji se dimenzioniraju prema dopuštenoj nosivosti temeljnog tla (u smislu kontaktne površine). Podatke potrebne za temeljenje(nosivost i dubinu temeljnog sloja) nalazimo u Geomehaničkom elaboratu.
Nosivost tla može biti na pritisak i na trenje mijenja se odnosno raste sa dubinom temeljenja, zbog veće zbijenosti i kompaktnosti terena.
Obzirom na različite kvalitete (nosivost) temeljnog tla i na različite dubine nosivog sloja (ponekad nosivog sloja ni nema na iskoristivoj dubini) i vrlo različita geometrijsko – konstrukcijska rješenja, postoje različiti načini temeljenja:
1.PLITKO TEMELJENJE - obavlja se na praktično površini terena uz minimalno ukopavanje (min dubina 80 cm) jer je nosivo tlo vrlo plitko u odnosu na površinu terena , a na nivou temelja nema podzemne vode i izbjegava se smrzavanje nosivog sloja. Konstrukcija mora biti takva da su opterećenja prihvatljiva.
Vrste plitkih temelja :
- TRAKASTI TEMELJ – duljina i je daleko veća id širine i dubine pa ih možemo nazvati i kontinuirani. To su temelji zidova raznih vrsta i namjena
- TEMELJ SAMAC – preuzimaju i prenose na tlo opterećenja konstrukcija koje su opterećene koncentriranim opterećenjem kao što su stupovi
- TEMELJNI NOSAČ – nekoliko temelja samaca spojenih u jednu linearnu cjelinu
- TEMELJNA PLOČA – izvode se ispod čitave površine zgrade u slučajevima kada se očekuju različita slijeganja tla, kada bi opterećenja trakastih temelja ili samaca zbog svog smještaja doveli do deformacija tla, kada su pojedini dijelovi konstrukcije više optereć Često se izvode u kombinaciji s dubokim temeljima ako je nosivo tlo na većim dubinama
- TEMELJNI ROŠTILJ – nekoliko temeljnih nosača međusobno okomitih i spojenih u cjelinu
2. DUBOKO TEMELJENJE - temeljenje na većoj dubini uslijed velikih opterećenja elemenata (silosi, stupovi, mostova,… ), ako tlo nije dovoljno nosivo, kada se u tlu nalazi podzemna voda u području izvedbe temelja ili se gradi u vodi. Dubina do koje se temelji iznosi u nekim slučajevima do 70 m pa čak i više.
- ZAMJENA TEMELJNOG TLA ISPOD TEMELJA izvode se u slučaju kada je nosivo tlo dublje od projektirane dubine i kada se u tlu ne nalazi podzemna voda. Iskop za temelje se produbljuje u širini temelja do nosivog tla a produbljeni dio iskopa se ispunjava mršavim betonom ili dobro nabijenim šljunkom
2. PILOTI rade se od armiranog betona ili čelika. Zabijaju se ili izvode do dubine nosivog čvrstog tla i na taj način prenose opterećenja. Ako je nosivo tlo preduboko nose na trenje
3. BUNARI su konstrukcije sa kojima se vrlo veli- ke sile prenose na duboke temeljne slojeve. Okruglog su tlocrtnog oblika, promjera i do nekoliko metara
