Predmet legalizacije mogu biti ;
– građevina ili njen dio izgrađen bez odobrenja za građenje u kojoj su do dana stupanja na snagu Odluke izvedeni građevinski i instalaterski radovi u cijelini ili je završen dio građevine,koji se može samostalno koristiti,
– građevine u čijoj je izgradnji odstupljeno od odobrenja za građenje, odnosno građevina čiji vlasnik posjeduje odobrenje za građenje, a protekao je rok za izmjenu odobrenja utvrđen članom 105. Zakona o prostornom uređenju (tri godine od dana pravosnažnosti odobrenja za gradnju),
– građevine izgrađene od 1992.godine, koje nisu uslovne za stanovanje-korištenje zbog oštećenja izazvanih ratnim dejstvima;
– građevine upisane u zemljišne knjige, koje su dograđene i nadzidane bez odobrenja za gradnju,
– drugi izvedeni radovi u prostoru bez odobrenja za građenje iznad ili ispod površine tla kojima se mijenjaju postojeći uslovi korišćenja tog prostora,
– bespravno izgrađena kuća za odmor izgrađena od tvrdog materijala (zidani elementi,drvene oblovine ili prefabrikovani elementi, van zone gradskog građevinskog zemljišta,
– privremena građevina izgrađena na osnovu izdatog pravosnažnog odobrenja za gradenje, donijetog na osnovu čl. 129. Zakona o prostornom uređenju („Sl. List SR BIH „ br. 9/87,23/88,24/89,10/90,14/90,15/90 I 14/91.)
Zahtjev za legalizaciju može podnijeti:
– graditelj bespravno izgrađene građevine,
– vlasnik bespravno izgrađene građevine, ukoliko on nije graditelj, a vlasništvo dokazuje kupoprodajnim ugovorom na koji je plaćen porez na promet nekretninama.
– lice koje je nekretninu steklo na drugi zakonom propisan način.
Pod legalizacijom se podrazumjeva donošenje rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti, naknadnom odobrenju za građenje i naknadnoj upotrerebnoj dozvoli.
Uz zahtjev za naknadu za urbanističku saglasnost prilaže se:
– kopija katastarskog plana sa naznačenom kulturom i klasom zemljišta
– zemljišno knjižni izvadak
– ažurna geodetska podloga, sa ucrtanom građevinom na istoj, izrađena od strane ovlašćene organizacije ( za uže gradsko područje ),
– idejno rješenje (za područja gdje je donesen Regulacioni plan ) izrađeno od strane stručnog lica arhitektonskog ili građevinskog smjera, sa najmanje 4 (četiri) fotografije sa datumom.
– tlocrt objekta ( u dva primjerka ) izrađen od strane stručnog lica (arhitekta-građevinac ) izuzev ako ne postoji obaveza dostavljanja idejnog rješenja.
– geomehanički nalaz o stabilnosti i nosivosti tla gdje je to potrebno, a utvrđuje se nakon izvršenig uviđaja u postupku.
Uz zahtjev za naknadno odobrenje za građenje prilaže se:
– Kopija pravosnažnog rješenja o urbanističkoj saglasnosti,
– Izvod iz katastra za pripadajuću građevinsku parcelu
– Dokaz o regulisanju troškovima utvrđenim u naknadnoj urbanističkoj saglasnosti (akt ministarstva za boračka pitanja o preuzimanju obaveze izmirenja iste za kategorije iz Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH ( „Sl.novine Kantona Sarajevo br.2/02,28/03,15/05 i 22/05),
– Dokaz o pravu vlasništva ili pravu korišćenja zemljišta radi građenja , odnosno pravu građenja,
– Projekat izvedenog stanja objekta, urađen na nivou glavnog projekta, uključujući radove koje treba izvesti,
– Izvještaj o geomehaničkim i inžinjersko-geološkim karakteristikama tla ukoliko je propisano u rješenju o urbanističkoj saglasnosti,
– Saglasnosti pribavljene na projektnu dokumentaciju.
Legalizacija građevina ne može se vršiti za građevine koje su izgrađene:
– U zonama posebne namjene.
– Na rezervisanim površinama.
– U zonama zaštitnih područja, I i II zaštitne zone izvorišta vode za piće.
– U zonama saobračajne i energetske infrastrukture, u pojasevima definisanim Urbanističkim planom grada Sarajeva za period 1986 do 2015 godine ili regulacionim planom.
– U zonama vodne infrastrukture.
– U zonama rudnog polja i eksploatacije.
– U zonama sporta rekreacije i zaštitnog zelenila.
– Na komunalnim građevinama.
– U zonama klizišta.
– Na poljoprivrednom zemljištu od I do IV bonitetske kategorije, a čiji stepen prostorno planski dokument.
– Kuće za odmor ne mogu se legalizovati ukoliko su izgrađene u slijedećim zonama;
– U I i II vodozaštitnoj zoni.
– U zonama klizišta i
– U zaštitnim koridorima saobračajne i komunalne infrastrukture definisanim Prostornim planom Kantona.
– Privremene građevine mogu dobiti status građevina stalnog karaktera ukoliko ispunjavaju uslove propsane odlukom na isti način kao i bespravno izgrađene građevine.
– Privremene građevine koje se ne mogu legalizovati, a imaju pravosnažna odobrenja zagrađenje mogu se zadžati do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni, kada se moraju ukloniti. Vlasnici ovih građevina imaju pravo na naknadu u vrijednosti građevinkih radova i instalacija, prema izdatom odobrenju za građenje, a na osnovu procjene sudskog vještaka, angažovanog od strane općine u momentu privođenja zemljišta krajnjoj namjeni. Do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni, a na zahtjev vlasnika građevine Nadležni organ donosi rješenje o njenom zadržavanju za svaku kalendarsku godinu.
Nadležna služba za inspekcijske poslove donijet će rješenje o rušenju bespravno izgrađene građevine ukoliko :
– Ovlašćeno lice ne podnese zahtjev za donošenje naknadnog rješenja u propisanom roku.
– Zahtjev bude odbijen ili odbačen, a protiv njega nije uložena žalba ili pokrenut upravni spor, odnosno kada po istom budu iskorištena sva redovna pravna sredstva.