VRSTE ZEMLJANIH RADOVA I OSIGURANJE ISKOPA OD URUŠAVANJA I UTJECAJA PODZEMNE VODE

 

Na objektima niskogradnje zemljani radovi su vrlo opsežni. Na objektima visokogradnje zemljane radove možemo uglavnom podijeliti na otkope, iskope i nasipe.

Izvršenje pojedinih vrsta zemljanih radova razlikuje se prema vrsti zemljanog materijala (različita vrsta materijala zahtijeva različite vrste alata i strojeva za izvršenje radova).

Klasifikaciju tla vršimo na dva načina: prema građevinskim normama i prema potrebama za temeljenje.

 

Kategorije zemljišta s obzirom na zemljane radove i građevinske norme su:

A kategorija-ubrajaju se čvrsti materijali u kojima je potrebno miniranje cijelog iskopa. Ovoj skupini pripadaju sve vrste čvrstih i zdravih stijena/ eruptivne, metamorfne i sedimentne/ uključujući i moguće tanje slojeve rastresitog materijala kao i tla sa više od 50 % kamena samaca većih od 0,5 m3 za čiji je iskop potrebno miniranje.

B kategorija-ubrajaju se polučvrsta kamena tla gdje je potrebno djelomično miniranje, a ostali dio iskopa obavlja se izravnim strojnim radom. Toj skupini pripadaju homogani lapor, flišni materijali,trošni pješčenjaci, mješavina lapora i pješčenjaka, većina dolomita, sve vrste škriljaca, zdrobljeni vapnenci, raspadnute stijene na površini, neki konglomerati i slični materijali.

C kategorija-ubrajaju se svi materijali koje nije potrebno minirati nego se mogu kopati izravno, upotrebom buldožera, bagera ili skrejpera. Ovoj kategoriji pripadaju:

  • sitnozrna /vezana/ koherentna tla – gline, prašinaste gline /ilovače/, prašine, pjeskovite prašine i les,
  • krupnozrna nevezana /nekoherentna/ tla kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove mješavine, prirodne kamene drobine isl.
  • mješovita tla – koja su mješavina krupnozrnih nevezanih i sitnozrnih nevezanih

Kategorizacija prema potrebama za temeljenje dijeli se na :

  1. prirodna tla - podijeljena u pet kategorija (stijene, nevezani materijali, vezani materijali, muljevi i treset)
  2. nasuta tla – homogena (zbijena) i nehomogena (nezbijena)

Razlikujemo dvije vrste iskopa:

  1. široki iskop (uglavnom za podrumske prostore ili ceste)
  2. uski iskop (uglavnom za temelje zidova i kanale)

 

Radovi za otkope i iskope su: kopanje, kidanje, miniranje        transportiranje zemljanog Radovi za nasipe su: nabijanje, planiranje, valjanje             materijala

 

ZAŠTITASTRANICAISKOPA od urušavanja postiže se :

  1. skošenjem stranica pod kutom prirodnog pokosa
  2. preuzimanjem tlaka zemlje posebnim pomoćnim konstrukcijama

 

ŠIROKI ISKOPI vrše se širi od konture zgrade za 1 - 1,5 m tako da se omogući norma- lan rad i sa vanjske strane - za podrumski dio.Osiguranje ovakvih iskopa vrši se podupiranjem ili sidrenjem. Dovršeni i uređeni iskop u širokom naziva se i građevinska jama.


Kod iskopa dubljih od 2 m izrađuju se bočne stijene u nagibu, a ako za njih nema mjesta onda se u zemljištima II i III kategorije, do dubine od 2 m mogu ostavljati strmiji nagibi koje treba osigurati oplatom koju drže stupovi, a oni su poduprijeti kosnicima. Da se u građevinskoj jami ne bi zadržavala oborinska voda potrebno je na pogodnom mjestu iskopati sabirnu jamu i postaviti pumpu za crpljenje vode iz jame.

USKI ISKOPI potrebni su za trakaste temelje zgrada. Osiguranje ovakvih iskopa vrši se razupiranjem. Kod iskopa posebnu pažnju treba obratiti na mjesta gdje se uski iskopi (rovovi) sučeljavaju, jer je neophodno osiguranje u oba dva smjera. Okomite stijene iskopa za temelje dubine 1,5 do 2,0 m razupiru se u gornjoj trećini dubine. Zaštita stranica kod većih dubina kombinira se sa platformama za izbacivanje zemlje. Što je dubina iskopa veća, to je i osiguranje veće.

ZAŠTITA ISKOPA GRAĐEVINSKIH JAMA POKOSIMA. Otkapanjem ili miniranjem kosog zemljišta nastaju na nekim njegovim stranama veće ili manje visinske razlike između tla u otkopu i prirodnog tla izvan otkopa. Eventualno urušavanje zemljišta ispod prirodnog tla treba spriječiti izgradnjom potpornog zida (zidarski radovi) ili izradom usjeka u takvom nagibu u kojem neće doći do urušavanja (zemljani radovi).

 

Prema našim propisima dozvoljeni su ovi najstrmiji nagibi :

Nagibi pokosa za zemljište C kategorije za iskope dubine preko 3 m je do 1:1.5 (350) ,a za dubinu ispod 3 m nagib je do 1:1 (450)

Za zemljište B kategorije nagib je do 1:0,5 (630), a za zemljište A kategorije do 1:0,75 (760).

Prema vrsti tla kosine se mogu humusirati, zasijati ili zasaditi, čime im se površina zaštićuje, učvršćuje i uljepšava.

 

Da bi se mogli vršiti zemljani radovi, a kasnije i drugi građevinski, potrebno je sniziti razinu podzemne vode (P.V.) do ispod dna građevinske jame. To se postiže pumpanjem vode i sprečavanjem dotoka na nekoliko načina:

  1. Ukoliko se radi o manjem dotoku P.V. se može crpsti ili direktno iz građevinske jame (putem okna sa nižim dnom ) ili iz okolo građevne jame iskopanih bunara u koje se onda slijeva P.V. zbog razlike razina – podzemna voda se u tlu ponaša po zakonu o spojenim posudama ali sa stanovitom retardacijom zbog otpora tla.
  1. Posebni uređaji sa kojima se istovremeno crpi voda i postavlja prepreka daljnjem dotoku P.V. u građevnu jamu nazivaju se vakum pumpe sa iglofiltrima.

3. Pregrade u terenu (izvode se) od čeličnih talpi, ab konstrukcijama, smrzavanjem tla i geotekstilima. Pregrade u terenu znatno usporavaju ali ne sprečavaju protok vode tako da je potrebno osim početnog i povremeno ili stalno pumpanje tijekom rada. Pregrade u terenu se proračunavaju slično potpornim konstrukcijama (oplatama) kod iskopa, ovisno o tlaku zemlje i vode i statičkoj shemi .

Bookmark the permalink.

Comments are closed