1. Vrste i načini provjetravanja
Član 89.
Skloništa moraju imati instalacije za prinudno provjetravanje na električni ili ručni pogon. Izuzetno, skloništa dopunske zaštite za smještaj do 50 lica mogu biti i bez instalacija za prinudno provjetravanje.
Skloništa veća za smještaj više od 300 lica moraju biti klimatizirana. U njima treba osigurati poseban kablovski vod za ventilacione uređaje koji je neovisan od ostalih instalacija ili je rezervni izvor napajanja.
U skloništima treba osigurati prinudno provjetravanje, i to:
1) za osnovnu namjenu skloništa po propisima zaštite na radu i drugim propisima
za provjetravanje radnih i drugih prostorija;
2) za zaštitnu funkciju skloništa u skladu sa odredbama ove uredbe.
Član 90.
Sistemom za provjetravanje treba osigurati normalno i zaštitno provjetravanje skloništa, kao i brz prelaz s jednog načina provjetravanja na drugi ili u stanje izolacije skloništa.
Pod normalnim provjetravanjem podrazumjeva se dovođenje zraka u sklonište, prečišćavanje od grube prašine i odvođenje iskorišćenog zraka iz skloništa.
Pod zaštitnim provjetravanjem podrazumjeva se dovođenje zraka u sklonište, prečišćavanje od grube prašine i radioaktivnih, bioloških i hemijskih kontaminata i odvođenje iskorištenog zraka iz skloništa.
Pod stanjem izolacije podrazumjeva se hermetičko zatvaranje svih otvora u skloništu i prestanak rada uređaja za provjetravanje.
Član 91.
Pri normalnom provjetravanju, ukupna količina zraka koja se dovodi u sklonište treba da iznosi najmanje 6,0 m3/h po jednom licu.
Pri zaštitnom provjetravanju, ukupna količina zraka koja se dovodi u sklonište treba da iznosi najmanje 2 m3 /h po jednom licu.
U stanju izolacije skloništa vrijeme boravka ograničeno je količinom zraka u skloništu, računajući da je za jedan sat potrebno 1,5 m3 zračnog prostora za jedno lice.
Član 92.
Ukupnu količinu zraka iz člana 91. ove uredbe treba razdijeliti:
1) u prostor za uređaje – 10 m3/h po licu koji pokreće uređaj;
2) u prostor za vodu – količina potrebna za jednokratnu izmjenu zraka na sat;
3) u prostorije za boravak – preostale količine zraka srazmjerno broju lica u tim prostorijama.
Obavezno je redovno provjetravati ustavu ulaza prostora za otpatke i sanitarne prostorije.
Količina zraka iz stava 2. ovog člana, razdjeljuje se:
1) u ustavu ulaza: 60% ukupno iskorištenog zraka
2) u sanitarne prostorije: 40% ukupno iskorištenog zraka.
Član 93.
Pri zaštitnom provjetravanju treba u sklonišnim prostorijama osigurati nadpritisak od 50 do 200 Pa kod odvođenja iskorištenog zraka taj nadpritisak treba osigurati:
1) ventilima za regulisanje nadpritiska između prostora za boravak i ekspanzione komore;
2) protuudarnim ventilima za regulisanje nadpritiska između ekspanzione komore i spoljnjih prostora.
Član 94.
Sistem za provjetravanje skloništa mora imati elemente za dovod zraka, za zaštitu od udarnog vala, za podjelu zraka za čišćenje zraka, za odvod zraka, za ispitivanje kvaliteta zraka, a po potrebi i za prigušenje buke.
2. Otvori za dovođenje i odvođenje zraka i elementi za zaštitu od udarnog vala
Član 95.
Za dovođenje i odvođenje zraka i kao elemente zaštite od udarnog talasa treba koristiti:
1) usisne otvore i otvore za dovođenje svježeg zraka u sklonište;
2) otvore za dovođenje zraka iz skloništa;
3) protivudarne ventile;
4) protivudarne ventile za regulisanje nadpritiska;
5) ekspanzione komore.
Veličina svih napajanja i uređaja određuje se u pogledu potrebnih količina zraka po standardnim metodama za izračun provjetravanja.
Usisni otvori postavljaju se, u pravilu, u hodniku pomoćnog izlaza ili u okno pomoćnog izlaza, u skladu sa čl. 25. do 28. ove uredbe.
Član 96.
Otvor za dovođenje svježeg zraka u prostoriju za uređaje treba zaštititi od dejstva nadpritiska udarnog vala protivudarnim ventilom i ekspanzionom komorom pješčanoga filtra, otvor za odvođenje zraka van skloništa – protivudarnim ventilom za regulisanje nadpritiska koji su ugrađeni u vanjski zid ustave ulaza i odlagališta otpadaka.
Član 97.
Otvore za dovođenje i odvođenje zraka dijela instalacije za provjetravanje skloništa koji se koriste isključivo za osnovnu namjenu skloništa treba, u slučaju promjene u zaštitnu funkciju skloništa hermetički zatvoriti zasunima, kapcima, vratima, montažno – demontažnim pregradama i drugim elementima u skladu sa obimom zaštite skloništa.
Član 98.
Instalacije i uređaji za zaštitu od udarnog vala moraju biti otporne u skladu sa obimom zaštite skloništa.
Promjena nadpritiska kod udarnog vala je linearna. Vrijeme trajanja pozitivne faze nadpritiska je linearno. Vrijeme trajanja pozitivne faze nadpritiska iznosi najviše tri sekunde – za nadpritisak 100 kPa.
Kod djelovanja nadpritiska, elementi za zaštitu od udarnog vala treba da zadrže svoju funkciju.
Član 99.
Protivudarnim ventilom treba da se osigura:
1) dovođenje svježeg zraka u sklonište;
2) zatvaranje otvora za dovođenje svježeg zraka u slučaju udarnog ili protuudarnog vala;
3) pri normalnom provjetravanju otpor ne može biti veći od 200 Pa.
Protivudarnim ventilom za regulisanje natpritiska treba da se osigura:
1) odvođenje iskorištenog zraka iz skloništa;
2) za regulisanje natpritiska u skloništu prema odredbi člana 93. ove uredbe;
3) zatvaranje otvora za odvođenje zraka;
4) zaštita otvora za odvođenje zraka od prodiranja udarnog vala u sklonište;
5) nadpritisak koji je potreban za otvaranje ventila ne smije biti veći od 50 Pa.
Otvori za odvod zraka iz sklonišnih prostora u ustave i ekspanzione komore moraju biti opremljeni ventilima za regulisanje nadpritiska.
Ventil za regulisanje nadpritiska mora osigurati:
1) odvod zraka iz sklonišnog prostora u ustavu ili ekspanzionu komoru;
2) regulisanje nadpritiska u skloništu;
3) zatvaranje otvora za odvod zraka.
Član 100.
Dužina uzidanih elemenata protivudarnih ventila i protivudarnih ventila za regulisanje natpritiska mora biti usaglašena sa zaštitnim debljinama zidova u koje se ti ventili ugrađuju.
Dužine uzidanih elemenata protivudarnih ventila i protivudarnih ventila za regulisanje nadpritiska mogu se prilagoditi različitim debljinama zidova i tavanica sa montažnim nastavcima sa vanjske strane.
Sve cijevi treba ugraditi u toku betoniranja zidova skloništa.
Član 101.
Protuudarni ventili za regulisanje nadpritiska treba da budu izvedeni tako da se sami zatvaraju prema ekspanzionoj komori skloništa kad nadpritisak udarnog vala dostigne vrijednost od 30 kPa, odnosno da se zatvaraju u suprotnom smjeru kad podpritisak dostigne vrijednost od 15 kPa i da se, pošto prestane opterećenje, sami otvaraju, ne smanjujući nominalan protočni presjek.
Vrijeme zatvaranja protivudarnog ventila i protivudarnog ventila za regulisanje nadpritiska iznosi najviše 5 m/s – za natpritisak od 100 kPa.
3. Uređaji za dovod zraka
Član 102.
Kao elemente za dovođenje zraka treba koristiti dovodne cjevovode za normalno i zaštitno provjetravanje, brzo – zatvarajuće ventile, obilazne cjevovode, ventile za promjenu načina provjetravanja i elastične veze.
Član 103.
Otvor dovodnog cjevovoda za zaštitno provjetravanje postavlja se na sabirni kanal rešetke pješčanog pretfiltra ili se priključuje na mehanički pretfiltar.
Na dovodne cjevovode treba ugraditi brzozatvarajuće ventile za hermetičko zatvaranje protočnog presjeka.
U cjevovode i druge elemente filtroventilacionog sistema brzozatvarajuće ventile treba ugraditi sa standardnim prirubnicama, s vijcima i odgovarajućim dihtunzima.
Član 104.
Zaobilazni cjevovod povezuje cjevovode za zaštitno i normalno provjetravanje. Nominalne veličine zaobilaznog cjevovoda određuju se od protočnih količina zraka sa fleksibilnom spojnicom povezanom sa filtroventilacionim uređajem.
4. Instalacije i uređaji za prečišćavanje zraka
Član 105.
Kao instalacije i uređaji za prečišćavanje zraka u skloništu treba koristiti pješčane predfiltere ili druge mehaničke predfiltere za grubu prašinu i filtere za RHB zaštitu, a mogu se koristiti i filtri za ugljični monoksid.
Član 106.
Pješčani pretfiltar koristi se pri zaštitnom provjetravanju skloništa sam ili u vezi sa filtrom za RHB zaštitu i filtrom za ugljen-monoksid.
Pješčani pretfilter čine pješčane ispune smještene u sud i sabirni kanali s prorezima koji su smješteni na dnu pješčanog predfiltera.
Zidovi sabirnog kanala dimenzionišu se na vanredno opterećenje od 30 kPa i težinu ispune uvećane za koeficijent K1 iz člana 48. ove uredbe.
Za ispunu pješčanog pretfiltra mora se upotrijebiti prirodni ili drobljeni agregat za pripremanje betona frakcije 1 mm do 4 mm, ili 4 mm do 8 mm.
Ako se za ispunu upotrijebi agregat frakcije 1 mm do 4 mm, visina sloja ispune treba da iznosi 80 cm, a ako se upotrijebi agregat frakcije 4 mm do 8 mm, visina sloja ispune treba da iznosi 120 cm od gornje ivice sabirnog kanala.
Pješčani pretfiltre čine jedinice osnove 1m x 1m ili 1m x 2m.
Broj jedinica pješčanih pretfiltara određuje se prema protoku zraka za zaštitno provjetravanje skloništa koje iznosi za 1m2 površine:
1) 50 m3/h – za pješčanu ispunu ? 1 mm do 4 mm;
2) 100 m3/h – za pješčanu ispunu ? 4 mm do 8 mm.
Član 107.
Efikasnost prečišćavanja zraka filtrom za grubu prašinu uslovljava se zadržavanjem čestica prašine za najmanje 80%, a određuje se po jednoj od priznatih metoda.
Početni otpor strujanja zraka pri nominalnim protocima treba da iznosi najviše 100 Pa.
Filtri za grubu prašinu treba da podnesu nadpritisak od 10 kPa bez narušavanja funkcije.
5. Instalacije i uređaji za raspodjelu zraka
Član 108.
Kao instalacije i uređaje za raspodjelu zraka u skloništu treba koristiti ventilacione uređaje, anemostate, cjevovode za raspodjelu zraka, prigušivače buke, zasune za zrak i ventile za regulisanje nadpritiska.
Član 109.
U skloništa treba ugrađivati ventilacione uređaje koji, pored električnih, imaju i ručni ili nožni pogon i koji osiguravaju neprekidan rad u trajanju od najmanje 400 sati.
Pogonska snaga na ručici za pokretanje ventilacionog uređaja ne smije prelaziti 60W i pri 30 do 45 obrtaja u minuti.
Veličina i broj ventilacionih uređaja određuje se ovisno od potrebne količine zraka.
Za raspodjelu zraka u skloništu treba koristiti anemostate koji svojom konstrukcijom omogućuju regulisanje količine zraka koji ulazi.
Član 110.
Nivo buke u praznoj prostoriji za boravak ne smije da prelazi 65 dB.
Buka se mjeri na sredini prazne prostorije za boravak na 1,5 m od poda.
Za prigušivanje nedozvoljene buke, u cjevovode za raspodjelu zraka moraju se ugraditi standardni prigušivači.
6. Instalacije i uređaji za kontrolu sistema za provjetravanje skloništa
Član 111.
Kao instalacije i uređaje za kontrolu sistema za provjetravanje skloništa treba koristiti mjerače protoka zraka, mjerače natpritiska, termometre, detektor ugljen monoksida i po potrebi druge elemente za kontrolu i druge detektore.
Član 112.
Ventilacijske uređaje treba opremiti mjeračem protoka zraka za kontinuiranu kontrolu protoka zraka pri normalnom i zaštitnom provjetravanju.
Član 113.
Mjerač natpritiska treba postaviti u prostoriju za smještaj ventilacijskih uređaja ili u njegovu neposrednu blizinu.
Područje mjerenja mjerača natpritiska treba da iznosi od 0 do 1500 Pa.
Mjerač natpritiska povezuje se s vanjskom atmosferom preko cijevi.
Priključni otvor mjerača natpritiska treba da ima hermetički zatvarač.
7. Svojstva korištenog materijala
Član 114.
Materijal za izradu elemenata sistema za provjetravanje mora biti elastičan, žilav i negoriv.
Materijal za izradu elemenata za zaštitu od udarnog vala treba da bude otporan na toplotno opterećenje od 473 K u trajanju od 180 minuta.
Član 115.
Materijali koji se upotrebljavaju za zaštitu elemenata sistema za provjetravanje od korozije moraju ispunjavati uslove iz člana 66. ove uredbe.
8. Postupak i način kontrolisanja i verificiranja svojstva, karakteristika i kvaliteta elemenata sistema za provjetravanje i ostalih elemenata skloništa
Član 116.
Nakon završene montaže sistema za provjetravanje i opreme za zatvaranje otvora u skloništu treba provjeriti:
1) količinu zraka za normalno i zaštitno provjetravanje koja se dovodi u sklonište kroz otvore za dovod zraka pri mašinskom i ručnom pogonu i to tako da se u obzir uzmu svi otpori odnosno njihovi simulatori (filtri za kolektivnu zaštitu, pješčani predfilter);
2) djelovanje ventila za regulisanje nadpritiska i protuudarnih ventila za regulisanje nadpritiska te dostignuti nadpritisak u skloništu pri zaštitnom ventilisanju;
3) funkcije svih elemenata sistema za zračenje skloništa;
4) nivo buke;
5) uslovno trajanje nadpritiska.
Član 117.
Uslovno trajanje nadpritiska određuje se mjerenjem opadanja nadpritiska od početnog P1=250 Pa na P2= 50 Pa u zatvorenom prostoru boravka ako su zatvoreni svi otvori za kretanje i drugi otvori u skloništu. Uslovno trajanje nadpritiska u intervalu P1=250 Pa do P2= 50 Pa u vremenskom intervalu od 15 minuta ne smije biti veći od 60%
Izvor: fbihvlada.gov.ba