Postupak, uslovi i način legalizacije bespravnih građevina

Obzirom da je veliki broj građana ove općine, zainteresiran za mogućnost legalizacije bespravno započetih ili izgrađenih objekata, dužnost nam je podsjetiti na nekolicinu bitnih momenata kada je u pitanju legalizacija bespravno izvedenih radova. Postupak legalizacije saglasno Zakonu o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 07/05, u daljem tekstu Zakon) i Odluci o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 06/06, 18/07, 18/08, u daljem tekstu Odluka) može se pokrenuti podnošenjem zahtjeva za izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti do 31.12.2012.godine.
Pod legalizacijom se podrazumijeva donošenje rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti, naknadnom odobrenju za građenje i naknadnoj upotrebnoj dozvoli, u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 07/05) za građevine i druge izvedene radove u prostoru izgrađene bez odobrenja za građenje, kuća za odmor izgrađenih bez odobrenja za građenje, rješavanje pravnog statusa građevina privremenog karaktera.
Bespravnim građevinama smatraju se građevine ili njihov dio izgrađene bez odobrenja za građenje, građevine u čijoj je izgradnji odstupljeno od odobrenja i građevine dograđene ili nadzidane bez odobrenja za građenje.
Izgrađenom građevinom, smatra se građevina na kojoj su do dana stupanja na snagu ove odluke izvedeni građevinski i instalaterski radovi u cjelini ili je završen dio građevine koji se može samostalno koristiti.
Građevina u čijoj je izgradnji odstupljeno od odobrenja za građenje, smatra se građevina čiji vlasnik posjeduje odobrenje za građenje, a protekao je rok za izmjenu odobrenja utvrđen članom 105. stav 2. Zakona, ili je zahtjev za izmjenu odbijen.
Građevinama dograđenim ili nadzidanim bez pravosnažnog odobrenja za građenje, smatra se građevina upisana u zemljišnu knjigu, dograđena ili nadzidana bez odobrenja za građenje.
Bespravnim radovima, smatraju se izvedeni radovi iznad ili ispod površine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor ili mijenjaju postojeći uslovi korišćenja tog prostora.
Građevine čija je izgradnja započeta do dana stupanja na snagu Odluke na koje se ne mogu primjeniti odredbe člana 3. Odluke rješavati će se po odredbama Zakona.
Bespravno izgrađena kuća za odmor, smatra se kuća izgrađena od tvrdih materijala/zidani elemnti, drvene oblovine, prefabrikovani elementi/bez odobrenja za građenje, van zone gradskog građevinskog zemljišta.
Kuće za odmor iz člana 5. Odluke ne mogu se legalizovati ukoliko su izgrađene u slijedećim zonama:
a) u I i II vodozaštitnoj zoni,
b) u zonama klizišta i
c) u zaštitnim koridorima saobraćajne i komunalne infrastrukture u pojasevima definisanim Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. go 2023.godine. Urbanističkim planom Grada Sarajeva za period 1986. do 2015. godine ili regulacionim planom.
Privremenim građevinama smatraju se građevine izgrađene na osnovu pravomoćnog odobrenja za građenje donijetog na osnovu člana 129. Zakona o prostornom uređenju („Službeni list SR BiH“, broj: 9/87, 23/88, 24/89, 10/90, 14/90, 15/90, 14/91 i „Službeni list R BiH“, broj: 16/92, 13/94, 20/95).
Privremene građevine iz člana 6. Odluke mogu dobiti status građevina stalnog karaktera ukoliko ispunjavaju uvjete propisane Odlukom na isti način kao bespravno izgrađene građevine.
Privremene građevine koje se ne mogu legalizovati u skladu sa ovom Odlukom, a imaju pravosnažna odobrenja za građenje, mogu se zadržati do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni, a prema odrebi člana 170. stav 1. Zakona, kada se moraju ukloniti na zahtjev nadležne službe. Vlasnici ovih građevina imaju pravo na naknadu u vrijednosti građevinskih radova i instalacija prema izdatom odobrenju za građenje, a na osnovu procjene sudskog vještaka angažovanog od strane općine, u momentu privođenja zemljišta krajnjoj namjeni.
Za građevine iz stava 2. ovog člana do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni, na zahtjev vlasnika građevine Nadležni organ donosi rješenje o njenom zadržavanju za svaku kalendarsku godinu.
Za građevine iz prethodnog stava Nadležni organ u momentu privođenja zemljišta krajnjoj namjeni donosi rješenje kojim se utvrđuje da je privremeni rok korištenja istekao, da je građevina u smislu odredbi Zakona, bespravna i iznos naknade koji pripada vlasniku, koji snosi općina.
Za ove građevine postupak uklanjanja provodi nadležna inspekcijska služba.
Neće se moći izvršiti legalizacija građevina koje su izgrađene:
1. u zonama posebne namjene
2. na rezervisanim površinama
3. u zonama zaštitnih područja, I i II zaštitne zone izvorišta vode za piće, osim ako se planskim dokumentom drugačije ne utvrdi kao i za objekte izgrađene bez odobrenja za građenje prema satelitskom snimku iz 2001. godine uz obavezu općine da provede aktivnosti i izgradi adekvatnu komunalnu infrastrukturu
4. u zonama saobraćajne i energetske infrastrukture, u pojasevima definisanim Urbanističkim planom Grada Sarajeva za period od 1986.-2015. godine ili regulacionim planom
5. u zonama vodne infrastrukture
6. u zonama rudnog polja i eksploatacije
7. u zonama sporta, rekreacije i zaštitnog zelenila
8. u komunalnim građevinama
9. u zonama klizišta
10. na poljoprivrednom zemljištu od 1. do 4. bonitetne kategorije, a čiji stepen izgrađenosti je manji od 50% ili dok se za to područje ne donese odgovarajući prostorno planski dokument.
O ovome se donosi rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti za legalizaciju bespravno izvedebih radova.
Rješenjem o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti, za legalizaciju izvedenih radova, regulisani su uvjeti zadržavanja istih i nastavka izvođenja radova u cjelosti na građevini, uistinu, utvrđuje se da je građenje u skladu sa dokumentom prostornog uređenja i drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona
Po prijemu rješenja o urbanističkoj saglasnosti, nakon proteka roka za žalbu (15 dana od dana prijema urbanističke saglasnosti) rješenje postaje pravosnažno što se potvrđuje unosom ‘klauzule pravosnažnosti’ na originalni primjerak rješenja, od starane voditelja postupka.
Rješenje o naknadnoj urbanističkoj saglasnost, važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti, u kojem roku je potrebno podnijeti zahtjev za donošenje naknadnog odobrenja za građenje za legalizaciju građevine.
Važnost urbanističke saglasnosti može se izuzetno produžiti, ali najviše za godinu dana ako se nisu promjenili uvjeti u skladu s kojim je izdata urbanistička saglasnost i ako je zahtjev podnesen u roku važenja iste.
Za specifične slučajeve i lokacije, nadležni organ izvršiće potrebne analize i utvrditi mogućnosti legalizacije radova i/ili pribaviti mišljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i/ili Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, sve saglasno Zakonu i Odluci.
Za područja za koja je odgovarajućim odlukama bio utvrđen ‘režim zabrane građenja’, nadležni organ je donio akt (zaključak) kojim je prekinuo postupak legalizacije dok se ne donese odluka o usvajanju i provođenju predmetnog prostornog plana, na osnovu kojeg će se postupak moći nastaviti.
Na osnovu donesenog rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti za legalizaciju građevinamože se podnijeti ZAHTJEV ZA IZDAVANJE NAKNADNOG ODOBRENJA ZA GRAÐENJE (za legalizaciju).
Uz zahtjev za donošenje rješenja o naknadnom odobrenju za građenje prilaže se:
– kopija pravosnažnog rješenja o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti;
– izvod iz katastra za pripadajuću građevinsku parcelu;
– dokaz o regulisanim troškovima utvrđenim kroz izdato rješenje o naknadnoj urbanističkoj saglasnosti;
– dokaz o pravu vlasništva ili pravu korišćenja zemljišta radi građenja odnosno pravu građenja;
– projekat izvedenog stanja urađen na nivou Glavnog projekta, uključujuć}i i radove koje treba izvesti,
– izvještaj o geomehaničkom i inžinjerijsko-geološkim karakteristikama tla, ukoliko je tako propisano u rješenju o urbanističkoj saglasnosti;
– saglasnosti pribavljene na projektnu dokumentaciju.
Zahtjev za donošenje naknadnog odobrenja za građenje odbit će se i ukoliko podnosilac zahtjeva za legalizaciju radova za koje postoje uvjeti za legalizaciju, ne dostavi dokaz da su plaćene propisane naknade.

Sljedeći korak u postupku legalizacije građevine je: rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu na kojem su izvođeni bespravni građevinski radovi.

U postupku legalizacije, a prije donošenja naknadnog odobrenja za građenje, vlasnik građevine plaća općini:
– naknadu za dodijeljeno zemljište,
– naknadu za pogodnost lokacije – rentu i
– naknadu za uređenje građevinskog zemljišta i
– naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ukoliko se radi o poljoprivrednom zemljištu, koja se utvrđuje u skladu sa važećim zakonskim propisima (Zakon o građevinskom zemljištu odnosno Odlukom Općinskog vijeća o utvrđivanju visina naknade i Zakona o poljoprivrednom zemljištu) kao i
– posebnu naknadu koja se utvrđuje ovom Odlukom.
Posebnu naknadu, u svakom konkretnom slučaju, uvrđuje Nadležni organ.
Za legalizaciju bespravno izgrađene građevine čija je ukupna korisna površina (stambenog, poslovnog i proizvodnog prostora) do 100m2, odnosno do 200 m2 za podnosioce zahtjeva koji spadaju u kategorije iz člana 1. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 2/02, 28/03, 15/05 i 22/05), ne plaća se posebna naknada.
Kao dokaz o regulisanim troškovima naknade za pogodnost – renta, za kategorije iz Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br. 2/02, 28/03, 15/05 i 22/05), smatrat će se akt Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo o preuzimanju obaveze izmirenja iste.
Za bespravno izgrađene građevine čija je ukupna korisna površina veća od 100 m2 odnosno 200 m2 plaća se posebna naknada za svaki naredni m2 korisne površine na slijedeći način:
a) 1. Prva zona 100KM/m2

2. Druga zona 80 KM/m2

3. Treća zona 50 KM/m2

4. Četvrta zona 30 KM/m2

5. Peta zona 20 KM/m2

6. Šesta zona 10 KM/m2
i ostale zone.

b) Za legalizaciju bespravno dograđenih ili nadzidanih građevina bez prvosnažnog odobrenja za građenje čija ukupna površina sa matičnom građevinom ne prelazi 100 m2 odnosno 200 m2 ne plaća se posebna naknada, a za slučajeve gdje prelazi 100 m2 odnosno 200 m2 plaća se posebna naknada utvrđena u stavu 2.a) ovog člana.
c) Za bespravno izgrađene kuće za odmor plaća se posebna naknada u iznosu kako slijedi:
1. do 50 m2 neto korisne površine iznos od 1.000,00 KM
2. preko 50 m2 neto korisne površine za svaki dodatni kvadratni metar plaća se po 30 KM.
Postupak tehničkog pregleda građevine i izdavanja naknadnog odobrenja za upotrebu građevine provodi se po proceduri propisanoj odredbama Zakona o prostornog uređenju i ostalim podzakonskim aktima.
Nadležna služba za inspekcijske poslove donijet će rješenje o rušenju bespravno izgrađene građevine ukoliko:
1. ovlašćeno lice nije podnijelo u ostavljenom roku zahtjev za donošenje naknadnog rješenja
2. zahtjev bude odbijen ili odbačen, a protiv njega nije uložena žalba ili pokrenut upravni spor odnosno kada po istom budu iskorištena sva redovna pravna sredstva.
Postupak rušenja bespravne građevine sprovest će se u skladu sa važećim propisom.
Kasnije potpisanim Protokolom o suzbijanju bespravne gradnje, Kanton i Grad Sarajevo te pripadajuće općine usaglasile su se da će uspostaviti sistem urbanog gradskog življenja i iskoristiti sva zakonom paredviđene instrumente u cilju apsolutnog zaustavljanja bespravne gradnje.
Zahtjev za izdavanje naknadnog odobrenja za građenje za legalizaciju građevine na obrascu NS-OB-188 sa ostalim dokumentima predaje u CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA GRAÐANIMA (ŠALTER SALA OPĆINE NOVO SARAJEVO, šalter broj 2, 8 ili 9, ulaz sa ulice Zmaja od Bosne broj 52) uz naplatu administrativne takse od 10 KM. Zahtjev možete preuzeti u Centru za dozvole i holu zgrade Općine.
Donošenjem novog zakonskog akta vezano za mogućnost obrade zahtjeva za legalizaciju biće precizirani uvjeti legalizacije kao i rok za podnošenje zahtjeva.

Izvor: Općina Novo Sarajevo

Bookmark the permalink.

Comments are closed