INTERVJU: JOSIP MARTIĆ, MINISTAR PROSTORNOG UREĐENJA FBIH

Razgovarala: Ajsela ZAHIROVIĆ

SARAJEVO, 16. APRILA (ONASA) – Ministar prostornog uređenja Federacije BiH (FBiH) Josip Martić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o stanju u oblasti prostornog uređenja u FBiH, ključnim aktivnostima i projektima na kojima će Ministarstvo raditi u narednom periodu, usklađenosti zakonske regulative u ovoj oblasti sa propisima Evropske unije (EU)…

        ONASA: Kako biste ocijenili stanje u oblasti prostornog uređenja u FBiH, koje ste zatekli nakon preuzimanja dužnosti?

MARTIĆ: Do donošenja Prostornog plana FBiH, važeći planski dokument je Prostorni plan Socijalističke Republike (SR) BiH za period 1981.- 2000. godine.
Zastupnički dom Parlamenta FBiH na nastavku 32. redovne sjednice održane 9. jula 2014. godine, usvojio je Prijedlog Prostornog plana FBiH za period od 2008. do 2028. godine. Dom naroda Parlamenta FBiH nije razmatrao Prijedlog plana.
Zbog potrebnih izmjena istoga, razmatramo njegovo povlačenje iz parlamentarne procedure.
Obzirom da Prostorni plan bivše SRBiH ima prevaziđena planska rješenja (obzirom na period iz kojeg potječe), može se konstatirati da predugo traje period u kome se priprema, izrađuje i donosi Prostorni plan FBiH kao planski dokument na razini entiteta, a koji, također treba uskladiti sa ustavnim nadležnostima FBiH i kantona, te sa odlukama Ustavnog suda FBiH.
U prvom redu potrebno je pristupiti žurnoj izradi Strategije prostornog razvoja FBiH kao temeljnom prostorno planskom dokumentu za usmjerenje razvoja u prostoru. Naravno da će za ovu aktivnost poslužiti već pripremljena dokumentacija iz ranijeg perioda kao prostorna osnova, odnosno izvještaj o stanju u prostoru u FBiH.
Dakle, osnovni cilj Ministarstva prostornog uređenja FBiH je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih (pojam regionalni odnosi se na kantone) razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika prostora.
Drugi je mehanizam da se u postupku prostornog planiranja poštuju međunarodne preporuke, direktive, ugovori i konvencije npr. iz oblasti zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine, gospodarenja vodama i dr.
Također, usvojeni su ili su u fazi donošenja i Planski dokumenti područja posebnih obilježja od značaja za FBiH: Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une” je usvojen i isti se implementira, Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Autocesta na koridoru pet c” je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i u proceduri je donošenje na Domu naroda Parlamenta FBiH.
Ovaj dokument povućićemo iz procedure, radi dorade, Regulacioni plan historijskog gradskog područja Mostar koji je usvojen i isti se implementira, Regulacioni plan historijskog gradskog područja Počitelj je u fazi korekcije Nacrta i izrade Prijedloga, a Regulacioni plan historijskog gradskog područja Blagaj je izrađen u fazi Prednacrta.
Nosioci izrade planskih dokumenata, shodno Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, biraju se putem tendera, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

        ONASA: Koje su ključne aktivnosti i projekti na kojima će Ministarstvo raditi u narednom periodu?

MARTIĆ: Sustavno riješiti pitanje nositelja izrade planskih dokumenata u skladu sa Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave. Intenzivirati proces pripreme i izrade započetih i novih prostomo-planskih dokumenata iz nadležnosti FBiH, a također, u suradnji sa kantonalnim ministarstvima za prostorno uređenje i građenje harmonizirati propise iz oblasti građenja i prostornog uređenja, a sa ciljem skraćivanja procesa izdavanja urbanističkih i građevnih dozvola što je ključno za ubrzan proces investiranja kako domaćih, tako i inozemnih gospodarstvenika.
Intenzivirati aktivnosti na uspostavi jedinstvenog informacijskog sistema (nadogradnja). Obzirom da je prostorno planiranje multidisciplinaran proces nastaviti saradnju sa resornim institucijama, na svim razinama vlasti.
Ključne aktivnosti i projekti Sektora za obnovu i zaštitu nacionalnih spomenika i energetsku efikasnost u zgradarstvu u narednom periodu su tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima za projekat utopljavanja zgrada radi uštede energije.
Aktivnosti vezane za ovaj projekat su, Odluka Vlade FBiH, Usvajanje programa raspodjele sredstava, raspisivanje Javnog poziva, izbor aplikanata na osnovu prethodno napravljenih kriterija, provođenje procedure Javne nabavke za svaku pojedinu izabranu aplikaciju.
Također, aktivnosti se odnose i na tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja.
Za ovaj projekat vezane aktivnosti su Odluka Vlade FBiH o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije BiH za 2015. godinu Ministarstvu prostornog uređenja FBiH za implementaciju Akcionog plana BiH za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, Memorandum o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana BiH za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja.
Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta te po potrebi planirati i donošenje posebnih propisa za sanaciju poplavljenih i ugroženih područja na primjer Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda u prostornom planiranju i uređivanju prostora i sufinansiranje izrade prostornih planova jedinica lokalne samouprave za 2015. godinu, a što će ovisiti o raspoloživim sredstvima u proračunu, odnosno rebalansu proračuna FBiH.
Aktivnosti vezane za ovaj projekat su, Odluka Vlade FBiH, Usvajanje programa raspodjele sredstava, raspisivanje Javnog poziva,
izbor aplikanata na osnovu prethodno napravljenih kriterija, provođenje procedure Javne nabavke za svaku pojedinu izabranu aplikaciju.
Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – učešće Vlade FBiH u sufinansiranju kantonalnih i lokalnih zajednica za zaštitu nacionalnih spomenika
Aktivnosti vezane za ovaj projekat su, Odluka Vlade FBiH, Usvajanje programa raspodjele sredstava, raspisivanje Javnog poziva,
izbor aplikanata na osnovu prethodno napravljenih kriterija, provođenje procedure Javne nabavke za svaku pojedinu izabranu aplikaciju.
Provođenje procedura javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama za nabavljanje materijalno-tehničkih sredstava i staranje o njihovoj realizaciji. Provođenje svih aktivnosti predviđenih Zakonom o javnim nabavkama BiH od izbora odgovarajućeg postupka javne nabavke, pripreme Odluka o pokretanju postupka, izrada tenderskih dokumentacija, popratnih zapisnika, obavještenja ponuđačima, komunikacije sa ponuđačima, davanje potrebnih pojašnjenja, izrada ugovora te podnošenje izvještaja o provedenim postupcima javnih nabavki Agenciji za javne nabavke BiH
Mi ćemo u slijedećem periodu provesti i aktivnosti na sagledavanju mogućnosti i opravdanosti utemeljenju Zavoda za prostorno planiranje i zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa FBiH.

        ONASA: Da li je zakonska regulativa u ovoj oblasti usklađena sa propisima Evropske unije?

MARTIĆ: Za zemlje kandidatkinje to znači da na području prostornog uređenja imaju obvezu da politiku i ciljeve prostornog razvoja usklade s evropskim ciljevima prostornog razvoja, te da u domaće zakonodavstvo o prostornom uređenju ugrade određene mehanizme za usklađivanje interesa sa Unijom i drugim zemljama članicama.
Ministarstvo prostornog uređenja FBiH je tokom donošenja Zakona o građevinskim proizvodima, kao i niza uredbi i pravilnika kao podzakonskih akata tzv. tehnički propisi usklađivalo vlastite norme sa propisima EU i mogu reći da su isti usklađeni u mjeri u kojoj je to bilo objektivno moguće obzirom na stvarnu nadležnost ovog ministarstva.
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH je pripremljen, između ostalog, da implementira i EU direktivu 2002/91/EC – direktivu o energetskim performansama zgrada.
Ovaj zakon donesen je 2006. godine, a nekoliko izmjena i dopuna je učinjeno tokom 2007., 2008. i 2010. godine.
Na osnovu ovog zakona, kao podzakonski akti, pripremljena su i usvojena slijedeća pravila koja su još uvijek na snazi, primjera radi:
Pravilnik o energetskom certificiranju objekata, Pravilnik o uvjetima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata kao i Smjernice za provođenje energijskog pregleda za nove i postojeće objekte s jednostavnim i složenim tehničkim sistemom itd.
Također, pojedini sektori poput prometa i energetskih prijenosnih sustava koji su vezani na poslove prostornog planiranja, također su dužni poštovati međunarodne dogovore i posebna usmjerenja te akte i direktive EU kao što je definirala i Uredba (EU) br. 347/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća od 17. aprila 2013. godine o smjernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu kojom je propisano donošenje priručnika za postupanje u postupcima odobravanja dozvola, primjenjivog za projekte od zajedničkog interesa EU, a tako i BiH.
Isto tako je potrebno uskladiti cijeli niz tehničkih propisa i normi sa propisima EU, kako u ovoj oblasti tako i drugim resorima.
Sve pobrojane aktivnosti zacijelo će zahtijevati i izmjene i dopune Zakona o planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH.

       ONASA: Kako gledate na situaciju da danas u FBiH, bezmalo, svako gradi gdje i kako mu se svidi tako da bi Sarajevo i drugi gradovi uskoro mogli ostati bez parkova i zelenih površina?

MARTIĆ: Ovo ministarstvo nema nadležnosti u oblasti planiranja i odobravanja građenja u gradskim urbanim područjima, nego se radi o nadležnosti kantonalnih ministarstava za oblast građenja i prostornog uređenja, koji vrše pipremu za izradu prostorno-planske dokumentacije bilo da se radi o razvojnim ili detaljnim planovima.
Smatram da se ni u kom slučaju ne bi trebalo dopustiti da se takvim izmjenama, odnosno odlukama o potrebi tzv. “korekcije” detaljnih planskih dokumenata, vrši promjena već utvrđene planirane namjene kada je riječ o zelenim površinama i drugim neizgrađenim površinama, odnosno njihova pretvorba u građevinsko zemljište, a bez zakonom predviđene procedure.

        ONASA: Poznato je da je BiH u zadnje dvije tri decenije Eldorado za bespravne graditelje?     

MARTIĆ: Što se tiče bespravne izgradnje odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH nije propisana procedura tzv. legalizacije bespravno izgrađenih građevina, nego se opet radi o odredbama koje se utvrđuju kantonalnim propisima iz oblasti prostornog uređenja i građenja, a koje donose nadležni organi na nivou kantona.
Naime, ovo ministarstvo isključivo je nadležno, a na temelju članka 40. Zakona, za izdavanje akata o građenju, a po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, za slijedeće objekte i zahvate:
građevina i zahvata koji se odvijaju na teritoriju dvaju ili više kantona,
građevina i zahvata od značaja za Federaciju na prostorima i područjima od značaja za Federaciju,
na međudržavnoj granici,
slobodnih zona,
građevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije i šire, te
građevina i zahvata na prostorima u granicama nacionalnog spomenika koje su utvrđene Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Takvu izgradnju kontrolira nadležna Federalna uprava za inspekcijske poslove s ciljem sprječavanja izvođenja radova bez pribavljenih, zakonom propisanih akata: urbanističke suglasnosti/lokacijske informacije i odobrenja za građenje.
Federalno ministarstvo će, također pristupiti detaljnom usklađivanju propisa kojima se određuju građevine i zahvati od značaja za FBiH za koje urbanističku suglasnost i/ili lokacijsku informaciju izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, sukladno ustavnim nadležnostima Federacije.
Tako da budući investitori tačno znaju za koje građevine i zahvate u prostoru dozvolu izdaje općina, kanton ili federacija.

        ONASA: Smatrate li da se u ovoj oblasti konkretnije može stati u kraj “divljoj” gradnji ili pak da država od bespravnih graditelja može naplatiti na ime legalizacije značajna sredstva?

MARTIĆ: Obzirom da su planski dokumenti osnov za svrsishodno korištenje zemljišta (izdavanje urbanističke suglasnosti, lokacijske informacije i odobrenja za građenje), to je “pokrivenost” prostora planskim dokumentima jedan od bitnih preduvjeta za sprječavanje bespravne gradnje, odnosno osnov za plansko korištenje prostora koji je ograničen resurs, što je sustavan pristup rješavanju ovoga već dugi niz godina otvorenog problema.
Bespravnu gradnju, također potiču i neprimjereno dugi rokovi za pribavljanja potrebne dokumentacije i složen proces izdavanja odobrenja za građenje.
Odredbom članka 100. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH propisano je da će se odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo investitora kazniti kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine ako bez odobrenja pristupi, izgradnji nove građevine, dogradnji postojeće građevine, nadogradnji postojeće građevine i vršenju drugih zahvata većeg obima kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra, susjedni objekti, sigurnost saobraćaja i dr.
Odgovorno lice u pravnom licu koje odobri priključenje bespravno sagrađenog objekta na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije ili elektromrežu, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine.
Kaznom zatvora do jedne godine kaznit će se fizičko lice za krivična djela iz stava 1. ovog članka.
Odredbom članka 116 citiranog zakona propisano je da su skupštine kantona dužne uskladiti kantonalne zakone sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Kod ovako propisanih kazni za bespravnu gradnju, smatram da postoje zakonski mehanizmi za sprječavanje bespravne gradnje, kako na nivou FBiH tako i na nivou kantona i općina.
Upravo zato što kantoni donose propise o legalizaciji, raznim kantonalnim i općinskim odlukama jasno su propisane obaveze bespravnih graditelja u pogledu uplate finansijskih nadoknada na ime legalizacije, s tim što se iste uplaćuju u općinske ili kantonalne proračune.
Donošenje adekvatnih planskih dokumenata, a radi osiguranja prostora kojim bi se utvrdile zone predviđene za stambenu izgradnju sa svom pratećom infrastrukturom, gospodarske ili poslovne zone, te pojačanim inspekcijskim mjerama na svim razinama (općina, Kanton, Federacija), jedna su od mjera kojom bi se moglo spriječiti bespravno korištenje prostora, odnosno građenje.

        ONASA: Koliko ćete se Vi i Vaše ministarstvo angažirati na projektu utopljavanja fasada i energetskih ušteda?

MARTIĆ:  U skladu sa Programom rada Ministarstva prostornog uređenja FBiH i usvojenom proračunu za 2015. godinu planirane su aktivnosti na utopljavanju fasada i ostvarivanju energetskih ušteda kroz tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima za projekat utopljavanja zgrada radi uštede energije.
Aktivnosti će se provoditi u skladu sa Odlukom Vlade FBiH za projekat utopljavanja zgrada radi uštede energije kroz usvajanje Programa raspodjele sredstava, izbor kriterija raspodjele, raspisivanje Javnog poziva, izbor aplikanata te provođenje procedure izbora najpovoljnijih ponuđača za svaku pojedinu, na osnovu kriterija izabranu aplikaciju u skladu sa Zakonom o Javnim nabavkama BiH.
Aktivnosti na utopljavanju fasada i ostvarivanju energetskih ušteda će biti realizirane i kroz projekat “Energetska efikasnost u BiH” u periodu 2014 – 2018, koji se finansira iz kreditne linije Svjetske banke, a koji će se realizirati kroz aktivnosti Implementacione jedinice koja je formirana u Ministarstvu.
Pored implementacionih aktivnosti u oblasti utopljavanja fasada i ostvarivanja energetskih ušteda Ministarstvo će biti uključeno u izradu odgovarajuće regulative (zakonskih i podzakonskih akata) i Akcionog plana energetske učinkovitosti FBiH, operativnog plana povećanja energetske učinkovitosti u zgradama koje koriste institucije FBiH te angažman u projektima koji su finansirani od međunarodnih institucija, a čiji je cilj unaprijediti oblast energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Mi ćemo svakako u rebalansu proračuna tražiti izdvajanje više sredstava za ovu namjenu, jer su sada u proračunu predviđena simbolična sredstva. (kraj)

Izvor: www.fmpu.gov.ba

Bookmark the permalink.

Comments are closed